• Adolescencija je veoma osetljiv i izazovan period za decu, a vrlo često i za njihove roditelje. 
  • Roditeljima nije uvek lako da prepoznaju šta se dešava sa detetom u pubertetu, a doktorka pedijatrije je otkrila 8 stvari koje bi volela da oni znaju.

Period adolescencije jedan je od najizazovnijih i za decu i za roditelje. Tinejdžeri žele više samostalnosti, raspoloženje im se često menja, a roditeljima nije uvek lako da prepoznaju kada je reč o uobičajenim promenama, a kada o problemu koji zahteva više pažnje.

Pedijatri se sa ovakvim situacijama susreću svakodnevno, zbog čega njihovi saveti mogu biti dragoceni. Pedijatrica dr Ros izdvojila je osam stvari za koje smatra da svaki roditelj tinejdžera treba da ih ima na umu.

1. Telefon ne bi trebalo da bude u spavaćoj sobi

Ako tinejdžer noću drži telefon pored kreveta, velika je verovatnoća da će ostajati budan duže nego što je potrebno. Poruke, društvene mreže i video-sadržaji lako odlažu odlazak na spavanje, a kvalitetan san je ključan za rast, razvoj i mentalno zdravlje.

2. Deca prate primer roditelja

Kada je reč o vremenu provedenom pred ekranima, pravila će imati mnogo veći efekat ako ih poštuju i roditelji. Tinejdžeri pažljivo posmatraju navike odraslih i često ih nesvesno usvajaju.

3. Važno je da dete ima odraslu osobu od poverenja

Koliko god odnos sa roditeljima bio dobar, korisno je da tinejdžer ima još jednu odraslu osobu kojoj može da se poveri bez straha da će biti osuđen. To može biti baka, deka, tetka, ujak, trener, nastavnik ili porodični prijatelj.

4. Depresija nije uvek lako uočljiva

Dr Ros upozorava da depresija ne mora da izgleda onako kako većina ljudi očekuje. Tinejdžer može biti nasmejan, uspešan u školi i druželjubiv, a da se istovremeno bori sa ozbiljnim emocionalnim problemima.

5. Anksioznost se često krije iza razdražljivosti

Ako je dete često nervozno, ljutito ili burno reaguje, ne znači nužno da je "u lošoj fazi". Anksioznost se kod tinejdžera može ispoljiti upravo kroz razdražljivost, povlačenje ili nagle promene ponašanja.

6. Društvene mreže utiču na samopouzdanje

Upoređivanje sa idealizovanim fotografijama i životima drugih može ostaviti ozbiljne posledice na sliku koju tinejdžeri imaju o sebi. Zato je važno razgovarati sa decom o sadržaju koji prate i podsetiti ih da ono što vide na internetu često nije realna slika života.

7. Granice su izraz ljubavi, a ne kazna

Iako će se tinejdžeri često buniti protiv pravila, upravo dosledno postavljene granice pružaju osećaj sigurnosti. One pomažu mladima da razviju odgovornost, samokontrolu i zdrave životne navike.

8. Ne ignorišite česte glavobolje

Glavobolja nije uvek bezazlena. Može biti posledica nedostatka sna, dehidracije, stresa ili preteranog korišćenja ekrana. Ako se često ponavlja ili je praćena drugim simptomima, potrebno je obratiti se lekaru.

Roditeljstvo tinejdžera ne dolazi sa uputstvom, ali pažljivo slušanje, otvoren razgovor i obraćanje pažnje na male promene mogu napraviti veliku razliku. Ponekad upravo ono što deluje kao prolazna faza može biti detetov način da pokaže da mu je potrebna podrška.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili fotografija/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

U galeriji ispod pogledajte i savete psihologa o odgajanju dece:

Citati psihologa Dejla Karnegija za dobro vaspitanje Foto: Mariana Serdynska/Shutterstock

BONUS VIDEO:

04:02
Delikvencija u porastu: Zašto tinejdžeri sve češće čine brutalna krivična dela i koji su prvi znaci? Izvor: Kurir televizija