U prošlosti, deca su često testirana tako što im je određivan koeficijent inteligencije korišćenjem standardnih Standford-Binet ili Merill-Palmer testova. S obzirom da su testove napravili psiholozi koji su bili muškog pola, bele rase i pripadnici srednjeg staleža - naučnici su pretpostavili da deca istih klasnih, rasnih i polnih karakteristika imaju veće šanse da na testu pokažu dobre rezultate, što je i bio slučaj. Time se dokazalo da IQ (Intelligence Quotient) testovi nisu objektivni, već da prvenstveno odgovaraju beloj populaciji.

Višestruka inteligencija

Psiholog Hauard Gardner tvrdi da postoji sedam vrsta inteligencije i naziva ih višestrukom inteligencijom: lingvistička, muzička, logičko-matematička, prostorna (orijentaciona), kinetička (telesni pokreti) i personalna (mogućnost "pristupa" ličnim osećanjima drugih osoba i socijalni kontakti). Gardner smatra da su sve ove inteligencije delom genetske, ali da zavise i od kulturnih uticaja, a mogu da se poboljšaju edukacijom. Dakle, IQ test meri samo jednu vrstu inteligencije.

Povećanje inteligencije

Švajcarski psiholog Žan Piaže je šezdesetih godina objavio teoriju da inteligencija nije nepromenljiva (fiksna), kako se do tada smatralo, već veoma promenljiva i da, generalno, može da se uveća.

Inteligencija kod dece može da se uveća:

1. Ako se druže sa odraslima i decom od koje mogu da uče.

2. Ako imaju mogućnosti da budu u sredini koja stimulativno utiče na njihov razvoj.

Zapostavljena imaginacija

Poznati britanski ekspert Margaret Mek, koja podučava najmlađu decu da čitaju i pišu, tvrdi da je imaginacija ključni činilac za «osnovno» čitanje i pisanje. Zbog toga, odrasli nikako ne bi trebalo da planiraju aktivnosti koje će da opterete dete. Jer, deca koja samo prate instrukcije, ne postaju kreativna. Engleska izreka kaže da nije sreća u tome da uopšte nemate problema, već u mogućnosti da ih rešite. Zato dozvolite detetu da pogreši i otkrije grešku, dozvolite mu da se samo snađe.

Mensa u Britaniji  

Mensa je udruženje ljudi sa visokim koeficijentom inteligencije.

U Britaniji, ovo udruženje je veoma angažovano u otkrivanju talentovane dece (posebno uzrasta 11-16 godina). Većina srednjih škola je uključena u program Gifted and Talented, kako bi se najbrže otkrilo pet odsto najtalentovanije dece u generaciji. Onoj deci koja se kvalifikuju - omogućeno je da nastave školovanje na Akademiji za talentovanu decu, koju podržava kraljevska porodica.

Inteligencija i izbor profesije

Đorđe Matijević, magistar elektrotehnike iz Beograda, član Mense u Srbiji (IQ 152), izneo nam je svoje viđenje koliko je koeficijent inteligencije uticao na njegov izbor profesije. Pitali smo ga i da li smatra da takvo opredeljenje može da se uoči još u ranom detinjstvu.

- Član Mense sam postao nakon polaganja testa inteligencije. Sećam se da sam polagao IQ test i u osnovnoj školi, kada su me svrstali u «talentovanu» grupu. Uvek su me zanimale kompjuterske igrice, a slagalice i Rubikova kocka su mi bile omiljena zabava. Inače, matematika i fizika su mi bili najlakši predmeti u školi.

Ne mislim da koeficijent inteligencije ima presudan uticaj na izbor profesije. Moja sestra - koja je, takođe, magistar elektrotehnike i, smatram, izuzetno pametna, imala je potpuno drugačija interesovanja u detinjstvu. Kompjuterske igrice je nikada nisu zanimale, Rubikovu kocku nikada nije umela da sastavi... Ali je bukvalno «gutala» knjige, nije propuštala nijednu pozorišnu predstavu, pisala je za mnoge časopise. Danas je menadžer jedne veoma uspešne telekomunikacione kompanije u Londonu i novinar najboljeg srpskog časopisa za decu i roditelje.

Na našem primeru možete da vidite kako je teško da se proceni nečija buduća profesija na osnovu interesovanja u detinjstvu i mladosti. Najbolje je da decu pustite da sama «otkriju» profesiju u čijem okrilju će lepo da se osećaju, da budu ispunjena... kao što su uradili naši roditelji. Važno je da imate srećno dete, bez obzira koje mu je zanimanje.  

Ideje za roditelje

Evo nekih ideja koje možete da primenite i kod sasvim male dece:

- Igre koje podstiču koncentraciju: bebe nemaju veliku memoriju, ali imitiraju. Memorija se postepeno uvećava.

- Dozvolite detetu da crta slobodno, bez šablona koje treba da popuni ili oboji.

Jedan aspekt inteligencije

Inače, IQ testovi mere posebnu vrstu inteligencije (matematičku logiku i memorijski opseg). To znači da je uzet u obzir samo jedan od mnogih aspekata inteligencije. Na primer, IQ test ne može da okrije izuzetnu talentovanost vašeg deteta za ples ili slikanje.

Idealni za matematičare

Testovi inteligencije su idealni za ljude sa konvergentnim (logičko-matematičkim) načinom razmišljanja, a nikako za divergentne (imaginativne) osobe. Imaginacija je mogućnost da se iskustva iz prošlosti pretoče u nove ideje.