• Tokom vrelih letnjih dana kod dece mogu da se jave toplotna iscrpljenost i toplotni udar
  • Oba stanja mogu da budu opasna, zbog čega je važno prepoznati simptome na vreme. 

Toplotni talas u Srbiji traje već danima, a prema rečima meteorologa, kraj mu se ne nazire. Ekstremne vrućine mogu da budu opasne za decu, zbog čega je važno da prepoznate znake koji ukazuju na probleme. 

Toplotna iscrpljenost kod dece

Broj slučajeva toplotnog udara raste krajem juna, dostiže vrhunac tokom jula i ostaje povećan tokom avgusta. Zbog toga je važno prepoznati prve znake toplotne iscrpljenosti i reagovati na vreme, jer se ovo stanje može razviti u mnogo ozbiljniji toplotni udar.

Simptomi toplotne iscrpljenosti

Pre nego što dođe do toplotnog udara, kod dece se često javljaju blaži oblici tegoba izazvanih vrućinom, poput grčeva i toplotne iscrpljenosti. Najčešće nastaju nakon igre ili fizičke aktivnosti na visokim temperaturama, kada dete izgubi veliku količinu tečnosti i elektrolita znojenjem.

Najčešći simptomi su:

  • Povišena telesna temperatura (oko 37,8–40 °C)
  • Hladna i vlažna koža uprkos vrućini
  • Jeza ili pojava "naježene" kože
  • Vrtoglavica, malaksalost ili nesvestica
  • Glavobolja
  • Pojačano znojenje
  • Intenzivna žeđ
  • Razdražljivost
  • Grčevi u mišićima
  • Mučnina i/ili povraćanje

Koja deca imaju veći rizik?

Rizik od toplotne iscrpljenosti veći je kod dece koja:

  • imaju višak telesne težine ili gojaznost,
  • uzimaju određene lekove,
  • imaju opekotine od sunca,
  • boluju od neke akutne bolesti.

Šta uraditi ako dete ima toplotnu iscrpljenost?

Važno je reagovati odmah kako bi se sprečio razvoj toplotnog udara.

Preporučuje se da:

  • dete premestite u hlad ili klimatizovanu prostoriju;
  • ponudite mu rashlađenu tečnost koja sadrži elektrolite (na primer oralni rehidratacioni rastvor ili sportski napitak namenjen starijoj deci);
  • rashladite kožu hladnim, vlažnim peškirom ili sunđerom;
  • nežno istegnete ili izmasirate mišiće ako se dete žali na grčeve.

Ako dete ne može da pije tečnost, postaje pospano, zbunjeno ili gubi svest, odmah potražite hitnu medicinsku pomoć.

Simptomi toplotnog udara kod dece

Toplotni udar je ozbiljno, životno ugrožavajuće stanje koje nastaje kada organizam više ne može da se rashlađuje. Telesna temperatura naglo raste, što može dovesti do oštećenja mozga i drugih organa ukoliko se ne reaguje hitno.

Simptomi uključuju:

  • telesnu temperaturu iznad 40 °C;
  • prestanak znojenja (mada koža ponekad može ostati vlažna);
  • crvenu, vrelu i suvu kožu;
  • zbunjenost i dezorijentisanost;
  • ubrzan rad srca i disanje;
  • jaku glavobolju;
  • mučninu, povraćanje ili proliv;
  • izraženu slabost ili vrtoglavicu;
  • gubitak svesti;
  • epileptične napade.

Šta uraditi kod toplotnog udara

Toplotni udar je hitno medicinsko stanje i zahteva trenutnu reakciju.

Dok čekate hitnu pomoć:

  • premestite dete u hlad ili klimatizovan prostor;
  • skinite višak odeće;
  • započnite brzo rashlađivanje – idealno potapanjem u hladnu vodu;
  • ako to nije moguće, stavljajte hladne, mokre peškire po celom telu i često ih menjajte;
  • nemojte davati tečnost ako dete nije potpuno budno i pri svesti.

Toplotni udar kod beba

Iako je ređi nego kod starije dece, toplotni udar kod beba predstavlja posebno opasno stanje. Boravak na visokim temperaturama, ostavljanje bebe u pregrejanom automobilu ili dug boravak napolju tokom najveće vrućine mogu dovesti do naglog porasta telesne temperature.

Pošto bebe ne mogu da pokažu ili opišu kako se osećaju, obratite pažnju na sledeće znake:

  • neuobičajenu uznemirenost,
  • ubrzano disanje,
  • izrazitu pospanost ili bezvoljnost,
  • razdražljivost,
  • povraćanje.

Kako sprečiti toplotnu iscrpljenost i toplotni udar

Većina stanja izazvanih vrućinom može se sprečiti jednostavnim merama.

Roditelji bi trebalo da:

  • planiraju boravak napolju u jutarnjim ili večernjim satima, kada su temperature niže;
  • što češće prave pauze u hladu;
  • oblače dete u laganu, svetlu i prozračnu odeću koja odvodi vlagu sa kože;
  • za duži boravak na suncu razmotre odeću sa UV zaštitom;
  • redovno nude detetu vodu i podstiču ga da pije, čak i kada ne oseća žeđ;
  • koriste kremu za sunčanje sa odgovarajućim SPF faktorom.

Pravovremeno prepoznavanje simptoma i dobra prevencija najbolji su način da dete bezbedno uživa u letnjim aktivnostima.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili fotografija/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

U galeriji ispod pogledajte i savete ruskog pedijatra o odgajanju dece:

10 najvažnijih saveta ruskog pedijatra Evgenija Komarovskog za roditelje Foto: Jenny Sturm/Shutterstock

BONUS VIDEO:

20:22
KAKO VRUĆINE I KLIMA UREĐAJI UTIČU NA ZDRAVLJE SRCA? Izvor: Kurir TV