Naučnici iz Južne Koreje tvrde da se osobine zadnjeg dela oka mogu povezati s poremećajem pažnje i hiperaktivnosti (ADHD-om), neurološkim razvojnim poremećajem koji utiče na koncentraciju, kontrolu impulsa i nivo aktivnosti.
Koristeći kompjuterski model temeljen na veštačkoj inteligenciji za predviđanje poremećaja, stručni tim analizirao je slike mrežnjače kod 323 dece i adolescenata s dijagnostikovanim ADHD-om i 323 mališana bez dijagnoze.
Model, za koji je utvrđeno da ima tačnost od 96 odsto, otkrio je da osobe s ADHD-om imaju specifične razlike u oku, posebno u obliku i uzorku krvnih sudova. Promene poput većeg broja krvnih sudova, debljih tih sudova i manjih optičkih diskova (koji upravljaju povezanošću oka i mozga) pokazale su se kao mogući pokazatelji prisutnosti ADHD-a.
Promene u oku mogle bi da odražavaju razlike u moždanoj povezanosti koje su povezane s ADHD-om, s obzirom na to da je mrežnjača usko povezana s mozgom.
Najčešći simptomi ADHD-a
Grupa stručnih istraživača s Medicinskog fakulteta Univerziteta Jonsei u Seulu istakla je da je njihova analiza mrežnjače "pokazala potencijal kao neinvazivni biomarker za rano otkrivanje ADHD-a".
"Važno je naglasiti da su prethodni izrazito precizni modeli obično koristili razne varijable koje su postupno doprinosile razlikovanju ispitanika. Naš pristup pojednostavljuje analizu usredsređujući se isključivo na fotografije mrežnjače. Ova strategija zasnovana na jednom izvoru podataka povećava jasnoću i korisnost naših modela", dodali su stručnjaci.
Nova otkrića, objavljena prošlog meseca u časopisu Digital Medicine, mogla bi da omogući bržu i tačniju dijagnozu ovog poremećaja.
ADHD pogađa milione, a najčešći simptomi uključuju nemir, dekoncentrisanost, zaboravnost, teškoće u praćenju uputstava i organizaciji vremena i impulsivne odluke.
U planu dalja istraživanja
Komentarišući važnost ranog prepoznavanja simptoma, istraživači su dodali: "Rano otkrivanje i pravovremena intervencija mogu da poboljšaju društveni, porodičnii i školski život osoba s ADHD-om".
Ipak, uprkos značaju rezultata, naučnici naglašavaju da je reč o preliminarnoj studiji, s ograničenim brojem ispitanika i starosnom grupom (prosečna starost ispitanika bila je devet godina). Tim sada planira da proširi istraživanje na veći broj učesnika šireg starosnog raspona, uključujući i osobe s drugim razvojnim teškoćama poput autizma.
BONUS VIDEO:
(index.hr/Yumama/Nataša Zlatković)
Znojite li se u trudnoći više nego inače? Evo koji su uzroci i šta možete da preduzmete
Najčešće zablude o trudnoći: Mnoge žene i dalje veruju u neistine koje mogu da im naškode
Jedan simptom trudnoće povezan s pametnijim bebama: Nije prijatan, ali donosi nekoliko prednosti
Žensko ime koje moderne mame obožavaju: Ima 7 slova i čak 3 različita značenja
Trudna je 17 godina, ima desetoro dece: Ljudi oduševljeni kako izgleda, ali jedno joj zameraju