Postoje dva tipa dijabetesa - tip 1 i tip 2. 

Prvi je vezan gotovo isključivo za decu, dok je tip 2 povezan sa gojaznošću i češće se pojavljuje kasnije u životu, mada je sve više i gojazne dece. 

Među mnogobrojnim pitanjima koja muče trudnice dok isščekuju novi život svakako je i - Može li moje dete da dobije dijabetes ako ja u trudnoći jedem puno slatkiša?

"Ako majka konzumira velike količine slatkiša u trudnoći, ona može da se ugoji, a može i da razvije gestacijski (trudnički) dijabetes. Kao posledica toga beba se rađa prevelika i preteška, a može da ima neke druge, ponekad i teške razvojne poremećaje, ali ne i dijabetes. Međutim, postoji nešto veća šansa da se kod ovih beba razvije dijabetes u odraslom dobu", objašnjava prof. dr sc. Miroslav Dumić, pedijatar, dečji endokrinolog i dijabetolog iz Poliklinike A. B. R. u Zagrebu. 

Roditelje najčešće brine da li deca mogu da dobiju dijabetes ako jedu previše slatkiša.

Dijabetes tipa 1 je autoimuno oboljenje koje se javlja kada se u organizmu stvaraju antitela koja uništavaju ćelije gušterače koja je odgovorna za lučenje insulina, a insulin je neophodan za održavanje normalne koncentracije glukoze u krvi. 

"Uzimanje velikih količina slatkiša nema bitnijeg uticaja na razvoj dijabetesa tip 1. Radi se o autoimunom procesu koji rezultira postupnim propadanjem ćelija koje stvaraju insulin, što će neminovno pre ili kasnije rezultirati potpunim manjkom insulina", kaže prof. dr sc. Dumić. 

Dodaje kako to pak dovodi do hiperglikemije (povišene koncentracije šećera u krvi), povećane koncentracije šećera u mokraći, učestalog mokrenja i osećaja žeđi te gubitka na telesnoj težini uprkos tome što dete uzima velike količine hrane. 

"Uzimanje velike količine kalorija uz istovremeni manjak fizičke aktivnost, dovodi međutim do gojaznosti, posledične rezistencije na insulin (zbog mnoštva masnih ćelija koje slabije reaguju na insulin potrebne su veće količine insulina za održavanje normalnih koncentracija šećera) i razvoja dijabetesa tip 2", napominje ovaj stručnjak. 

Naglašava da, obzirom da je danas gojaznost poprimila epidemijske razmere i u svetu i u državama u regionu, sve više je obolelih od dijabetesa tipa 2, uključujući i mlade. 

Kaže kako se dijabetes tipa 2 u početku može regulisati zdravom ishranom i tabletama, ali ako pacijent ne izgubi višak kilograma, a to uspe samo manjem broju njih, s vremenom najčešće mora da se uvede terapija insulinom. 

Od izuzetne je važnosti zato danas edukovati mlade ljude ozdravoj ishrani i vežbanju. To je zapravo jedini način da se zaustavi trend stalnog porasta broja obolelih od dijabetesa tipa 2, koji, ako se ne kontroliše, na kraju dovodi do teških hroničnih komplikacija na venama, živcima, očima i bubrezima”, objašnjava prof. dr sc. Miroslav Dumić koji je i predsednik društva "Veliki za male sa šećernom bolesti“ i Društva za pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes Hrvatskog lečničkog zbora. 

Od dijabetesa tipa 1 boluje oko 10 posto pacijenata, a tipa 2 - oko 90 posto njih.