• U uzrastu od dve godine dete bi trebalo da govori tako da roditelji mogu da razumeju oko 50 odsto njegovog govora. 
  • Ukoliko dete u tom uzrastu ne govori, dobro je da ode na logopedsku procenu, ali postoje i neke stvari koje roditelji mogu da urade kako bi mu pomogli u progovaranju. 

Razvoj govora kod deteta počinje od samog rođenja. Prvi plač je ujedno i prvi način na koji beba glasovno komunicira sa okolinom, a kako raste, dete postepeno razvija veštine koje mu omogućavaju da razume govor i da se sve jasnije izražava.

Kako se govor razvija, očekuje se i da dete bude sve razumljivije ljudima iz svog okruženja.

Generalno, trebalo bi da razumemo oko 50 odsto govora dvogodišnjeg deteta, oko 75 odsto govora trogodišnjaka, dok bi govor četvorogodišnjaka trebalo da bude razumljiv gotovo svakom slušaocu.

Ukoliko primećujete da je govor vašeg deteta teško razumljiv u odnosu na njegov uzrast, preporučljivo je da se obratite logopedu.

Dete sa dve godine ne govori – da li je vreme za logopeda?

Ako dete sa navršene dve godine još uvek ne govori, odnosno ne koristi reči na način očekivan za njegov uzrast, to može biti znak kašnjenja u razvoju govora i jezika. U tom slučaju savetuje se procena logopeda.

Logoped će proceniti različite govorno-jezičke i predgovorne veštine deteta, uključujući način na koji komunicira, razume govor, koristi gestove i pokušava da se izrazi. Na osnovu procene može se utvrditi da li je detetu potrebna dodatna podrška ili logopedski tretman.

Važno je reagovati na vreme, jer se ranom procenom mogu uočiti teškoće i detetu pružiti odgovarajuća podrška.

Znaci na koje roditelji treba da obrate pažnju

Postoje određeni pokazatelji koji mogu da ukazuju na to da bi detetu koristila procena logopeda:

  • dete se malo oglašava i retko pokušava da komunicira;
  • često je imalo infekcije uha;
  • koristi ograničen broj glasova, odnosno suglasnika, poput p, b, m, t, d, n, k i g;
  • ne pokušava da imitira reči i glasove;
  • koristi uglavnom imenice, dok retko koristi glagole;
  • ima teškoće u igri i komunikaciji sa vršnjacima;
  • teško razume ono što mu se govori;
  • u porodici je bilo teškoća sa govorom, jezikom, komunikacijom ili učenjem;
  • koristi malo gestova, poput pokazivanja prstom, mahanja ili gestikulacije.

Jedan znak sam po sebi ne mora da znači da dete ima govorno-jezički problem. Ipak, ako roditelj primećuje više ovakvih pokazatelja ili jednostavno ima osećaj da se govor deteta ne razvija kako bi trebalo, dobro je potražiti stručni savet.

Do treće godine neke greške u izgovoru su očekivane

Mala deca ne izgovaraju odmah sve reči pravilno. Dok uče da govore, često pojednostavljuju reči i izostavljaju glasove ili slogove. Na primer, dete može reći "nana" umesto "banana".

Izostavljanje nenaglašenih slogova ili poslednjeg suglasnika u reči može biti deo uobičajenog razvoja govora kod mlađe dece. Međutim, ukoliko se ovakav obrazac nastavi i nakon treće godine, trebalo bi se posavetovati sa logopedom.

Kada dete izgovori reč nepravilno, nema potrebe da ga kritikujete ili insistirate da je odmah ponovi pravilno. Umesto toga, jednostavno mu ponudite pravilan model.

Ako dete kaže: "Nana."

Možete da odgovorite: "Da, to je banana. Žuta banana."

Na taj način dete dobija pravilan govorni model i sluša kako reč treba da zvuči.

Kako roditelji mogu da pomognu razvoju govora?

U svakodnevnim situacijama možete da podstičete dete da sluša, imitira i ponavlja različite glasove, ritmove, slogove i reči.

Na primer, zajedno možete da pljeskate u ritmu, ponavljate jednostavne slogove ili imitirate zvuke iz okruženja. Broj slogova u reči možete detetu da približite i kroz igru – na primer, koristeći čepove, kockice ili žetone, tako da za svaki slog postavite po jedan predmet.

Ako dete kaže "ba-na-na", možete zajedno da postavite tri čepa – po jedan za svaki slog.

Ovakve igre mogu da pomognu razvoju slušne pažnje i sposobnosti deteta da uočava i razlikuje glasove i slogove u govoru.

Ipak, najvažnije je da sve bude deo igre i svakodnevne komunikacije, a ne "vežba" koja detetu stvara pritisak.

Razvoj govora nije takmičenje i svako dete ima svoj tempo. Ali kada roditelj primeti da dete značajno zaostaje za očekivanjima za svoj uzrast, ne treba čekati da "samo progovori". Pravovremena procena logopeda može biti važan prvi korak ka tome da dete dobije podršku koja mu je potrebna.

U galeriji ispod pogledajte i savete ruske doktorke o odgajanju dece:

10 mudrih saveta ruske doktorke Tatjane Černigovskaje o vaspitanju dece Foto: Sunny studio/Shutterstock

BONUS VIDEO:

02:20
ALARM ZA UZBUNU: 7 JASNIH ZNAKOVA DA DETE TREBA KOD LOGOPEDA: Prvih 1.000 dana od rođenja deteta KLJUČNI SU ZA RAZVOJ govora Izvor: Kurir TV

Izvor: Klix/Yumama