Kada spomenemo vegetarijansku ishranu imamo asocijaciju na nešto što je zdravo, i to ne bi bio problem da se ne postavi pitanje da li je zadravo odgajati bebu i stariju decu kao vegetarijance. Kada su u pitanju bebe, sama pomisao da nikada ne jede meso, mlečne proizvode, ribu i jaje zaista može da izazove burne reakcije.

Prema rečima pedijatra hranljive materije koje izazivaju zabrinutost u veganskoj ishrani, su naravno one koje su jako bitne za razvoj i rast deteta i koji se zasigno manje unose preko biljne ishrane. To su vitamin B12, jod, gvožđe i kalcijum.Vitamin B12 je mikronutrijen koji se najviše nalazi u mesu, jajima i mlečnim proizvodima. Joda ima najviše u jajima, mlečnim proizvodima i morskim plodovima.O prednosti gvožđa posebno za rast deteta i ne treba posebno da govorima i njega ubedljivo najviše ima u mesu.

Činjenica je da se svi ti vitamini mogu uneti i preko biljne ishrane, ali ona ima jako nizak nivo bioraspoloživosti. A veća količina vlakana iz vegetarijankse ishrane - konkretno, određena jedinjenja koja se nalaze u žitaricama i pasulju - može zapravo da još više smanji taj aktivan efekat.

Ekstremni pristup nije za dete

Loše sastavljen jelovnik, naročito onaj koji isključuje iz ishrane većinu namirnica (ishrana ekstremnih vegetarijanaca), ali i sve raširenija makrobiotska ishrana, nosi sa sobom opasnost zbog energetskog, proteinskog, vitaminskog i mineralnog deficita, kao i manjak takozvanih oligoelemenata. Dalje, energetski unos je nedovoljan za potrebe detetovog organizma zbog manjka sadržaja masti u ishrani. Pored toga, količina sirove hrane obično je veća od mogućnosti probavnog sistema deteta da ga apsorbuje.

Da li deca treba da budu vegetarijanci
Foto: Shutterstock 58187899 Dete bira povrće

Što se tiče kvaliteta belančevina biljnog porekla, poznato je da ovi proteini imaju manju vrednost – sastav neophodnih aminokiselina nije adekvatan, a i svarljivost je manja i zahteva duži period varenja. Vegetarijanska ishrana se ne preporučuje za dete koje je mlađe od tri godine, niti u periodu puberteta.

Ovo se odnosi na ekstremni oblik vegetarijanstva koji isključuje sve namirnice životinjskog porekla. Međutim, ukoliko ishrana deteta sadrži mleko i jaja, praktično ne postoji opasnost od nastanka deficitnog stanja. U slučaju da se iz ishrane deteta isključi kravlje mleko, treba uključiti sojino mleko i proizvode od soje.

Takođe, da bi se dete pravilno razvijalo i dobijalo dovoljno kalorija, vitamina i minerala, važno je da se pametno kombinuju određene vrste namirnica: brokoli i krompir, pasulj i pirinač i slično. Treba naglasiti i to da se detetu mora davati vitamin C, najbolje u obliku prirodnih voćnih sokova od cvekle, kupine, jabuke i višnje jer pored vitamina C sadrže i druge važne vitamine i minerale.

Ukoliko ste odlučili da vaše dete postane vegetarijanac, opredelite se za opciju koja dozvoljava unos mleka, mlečnih proizvoda i jaja. Što se tiče povećanja energetskog unosa, preporučujemo konzumiranje masnoća u obliku putera. Neophodno je detetu davati i vitamin B12 jer se on nalazi samo u namirnicama životinjskog porekla. Kod vegetarijanskog načina ishrane (naročito onom u kojem se ne konzumiraju jaja), može doći do deficita gvožđa jer jer njihov jelovnik sastavljen od namirnica koje su loši za apsorpciju gvožđa. Tu spadaju oksalati (spanać, kako i jezgričasto voće), fitin iz žitarica i tanin iz čaja. Zbog toga preporučujem da se detetu daje neki preparat gvožđada bi se sprečila pojava anemije u dečjem uzrastu.

(Yumama)