Da li majka može da spreči nekontrolisano curenje mleka?

Iako zvuči neverovatno, neke majke imaju problema sa preobilnim lučenjem mleka, a drugima mleko nekontrolisano curi iz dojki. To se događa naročito u prvim danima posle porođaja: na primer, na pomisao na bebu, na plač neke druge bebe i slično. Često se dešava da, dok majka doji bebu na jednoj dojci, na drugoj mleko samo curi. Jedini "spas" su umeci za dojilje, koje treba staviti u grudnjak. Veoma su praktični, sprečavaju kvašenje odeće i spasavaju dojilju neugodnih situacija. Problem najčešće prestaje posle prvog meseca dojenja.

Da li i kada treba kombinovati adaptirano mleko sa majčinim mlekom?

Adaptirano mleko ili formula je najbolji izbor ako majka zaista nema dovoljno mleka, ili je iz drugih razloga neophodna dopunska ishrana mlekom. Greška je ako majka na svoju ruku dohranjuje bebu, bez konsultacije sa pedijatrom. Vrstu i količinu adaptiranog mleka bi trebalo prilagoditi bebinim potrebama i uzrastu. Kravlje mleko je najlošiji izbor. 

Koliko često se treba izmlazavati? Da li to treba da se radi i pre i posle podoja?

U periodu prilagođavanja i uspostavljanja dojenja, izmlazanje je veoma važno. Ako beba duže vreme iz nekog razloga ne sisa,  da bi se održalo lučenje mleka - potrebno je u određenim vremenskim intervalima izmlazati mleko i, zavisno od situacije, čuvati ga. Ukoliko je potrebno podstaknuti i povećati količinu mleka, posle podoja treba obe dojke isprazniti, kako bi se količina iz podoja u podoj povećavala.

Mleko treba izmlazati pre podoja ako su grudi pretvrde, pa beba ne može da "uhvati"dojku. Trebalo bi to činiti i kada su grudi i nakon dojenja prepune mleka i bolne, da ne bi došlo do zastoja i daljih komplikacija. Naravno, i kada želite da osigurate obrok u slučaju da niste kod svoje bebe. Mleko se izmlaza i u cilju lečenja, ako je došlo do infekcije dojke (apsces, mastitis, inficirane ragade - prskotine...).

Kako se beba pravilno doji?

Iako je dojenje najprirodniji način ishrane novorođenčeta, nije samo po sebi instinktivno, već je veština koja se uči. Neke majke to nauče spontano, pa veoma brzo počnu da uživaju u dojenju svoje bebe. Drugim ženama je potrebno vreme i pomoć, ohrabrenje i podrška.

Smatra se da je položaj bebe prilikom dojenja veoma važan u savladavanju pravilnog pripajanja na dojku. Osnovno je da dojilja zauzme položaj u kome se oseća opušteno i udobno. Bebu treba da telom okrene prema svom telu, da joj postavi glavu u visini dojke i mirno dozvoli da beba uhvati dojku (bradavicu i predeo oko bradavice). Potom, kada beba otvori usta, treba njenu glavu privući dojci i zadržati u tom položaju, dok beba ne počne da sisa. Nije dobro da majka namešta dojku u bebina usta ("izigrava bočicu"). 

Kod dojilja koje imaju problema sa malim bradavicama i nisu uspešno ovladale veštinom dojenja, u prvim danima može da bude od pomoći silikonska bradavica. U svakom slučaju, ako u početku ne ide od ruke savladavanje ove veštine, treba potražiti stručnu pomoć.

U kom uzrastu deteta treba prekinuti sa dojenjem? Kako da se to najbezbolnije uradi?

U prvoj godini života, mleko je detetova osnovna hrana. Od šestog meseca, odojče počinje da jede i drugu vrstu hrane, ali mleko ostaje osnovna hrana za njegov optimalan rast i razvoj, kao i glavni izvor energije. Ako odojče sisa, nije potrebno uvoditi drugo mleko u ishranu.

Ukoliko odojče želi da i dalje sisa, i ako to majku ne opterećuje, nema razloga prekidati ovaj divan "partnerski" odnos. Dojenje treba nastaviti, uz pravilnu dopunsku ishranu. Pogrešno je verovanje da se dojenjem dužim od godinu dana povećava vezanost majke i deteta. Upravo je obrnuto! Dete koje kreće u jasle ili "preživljava" majčin odlazak na posao, lakše će da "pregura" ove, za dete velike promene, ako u večernjim satima može da se "posluži" svojom predivnom poslasticom, koja predstavlja i svojevrsnu utehu za njega. Dojenje je više od hranjenja - jer doprinosi formiranju, stabilizaciji i osamostaljivanju detetove ličnosti. Zato odvojte dete od "sike" onda kada ste i vi i ono za to spremni.

Da li majka sme da pije antibiotike i analgetike ako doji bebu? 

Antibiotici su savremena sredstva u borbi protiv infekcija, i u tom smislu nijedna druga supstanca ne može da se meri sa njihovim terapijskim efektom. To su, generalno, lekovi bezbedni za upotrebu, ali ipak treba biti oprezan, jer je njihovo uzimanje vrlo ozbiljna stvar. Isključivo lekar određuje terapiju. Međutim, uzimanje ovih lekova napamet, smanjuje mogućnost izlečenja, čime se pomaže razvoj rezistentnih bakterija (otpornih na lekove), koje napadaju najslabiju populaciju.

Antibiotici, analgetici, gvožđe i vitamini su dozvoljeni dok majka doji, ali u uobičajenim dozama. U grupu lekova koji su bezbedni u toku dojenja, spadaju i antipiretici (paracetamol, ibuprofen). No, pre upotrebe lekova, treba obavezno konsultovati lekara. Ukoliko majka mora da uzima lek koji je kontraindikovan u periodu laktacije, treba privremeno prekinuti dojenje. Ipak, samo neki antibiotici su kontraindikovani (tetraciklini, baktrim, hloramfenikol), zatim tuberkulostatici, citostatici, neki hormoni...

Anđelka Kotević, viša medicinska sestra, šef službe "Halobeba" u Gradskom zavodu za javno zdravlje