Spoznavanje tajni "srećnog života" uslovljavalo je ljudsko ponašanje milenijumima. Ali sudeći po istraživanju autora Krega Olsona, profesora razvojne psihologije na Univerzitetu Dekin i Merdok Institutu za dečja istraživanja u Melburnu, ni materijalna bogatstva ni akademski uspeh nemaju mnogo veze sa srećom.


Umesto fokusiranja na bilo koji od ovih faktora, Olson i njegove kolege odlučile su da obrate pažnju na "smisao za usklađenost, povezanost, dobro uklapanje u sredinu i prosocijalne vrednosti".

"Usklađenost" je podrazumevala stav deteta o sebi i svom životu, odnosno da li ono smatra da njegov život ima smisao i da li mu je svakodnevica laka; socijalno okruženje podrazumevalo je učestovavanje u organizovanim aktivnostima kao što su grupni sportovi; uklapanje u sredinu fokusiralo se na emocionalnu podršku, a prosocijalno ponašanje bavilo se pitanjem da li osoba smatra da je pouzdana, prijatna i dostojna poverenja.
Osoba koja bi postigla visoke rezultate u svim ovim oblastima mogla bi biti opisana kao „neko ko manje brine o tome kako se oseća i šta može steći u životu, a više o tome kako živi i koje vrednosti ga vode kroz odnose sa sobom, drugima i svetom koji ga okružuje“, objasnio je Olson.



Te osobine povezane su sa većim osećajem zadovoljstva u kasnijim godinama, pokazala je studija koja je pratila ponašanje 800 stanovnika Novog Zelanda tokom 32 godine – počev od njihove treće godine života.


"Socijalna sredina pruža mnogo prilika da deca i mladi ljudi nauče, testiraju i potvrde socijalne pojmove kao što su ljubaznost, poverenje, lojalnost, briga, i slično – a ti pojmovi su ipak baza na kojima se zasnivaju kasniji odnosi u životu", rekao je Olson.


"Ovo pokazuje da postoji jaka i važna povezanost između prilagodljlivosti dok smo deca i prilagodljivosti kada odrastemo", rekao je doktor Viktor Fornari, direktor dečje i adolescentske psihijatrije u Nju Hajd Park bolnici, Njujork. "Obrazovna prilagođenost sama po sebi nije ključ za našu opštu dobrobit."


Ako smo imali srećno i zdravo detinjstvo, veća je verovatnoća da ćemo se po istom šablonu ponašati i kada odrastemo, zaključili su eksperti.