Doktor Siniša Dučić, v. d. direktora Univerzitetske klinke Beograd ispričao je u intervjuu za Blic o stanju i lečenju mališana koji su zaraženi virusom korona, kao i o merama koje su sprovedene u dečjoj bolnici.

Kakvo je zdravstveno stanje dva mališana koji su imali virus korona i lečili se kod vas?

Jedan pacijent je proveo na respiratoru par dana kod nas, a, nakon što je stabilizovan, prebačen je u bolnicu "Dragiša Mišović", koja je Covid bolnica za decu, i nakon izlečenja pacijent je otpušten kući. Drugi mališan je proveo nekoliko dana u našem Covid centru, jer se radi o našem pacijentu koji se leči na hematološkom odeljenju, i nakon dva negativna rezultata je preveden na dalji tretman u dnevnoj hematološkoj bolnici.

Potvrđuju li vaša iskustva u lečenju dece zaražene koronom tezu da su simptomi kod njih značajno blaži nego kod odraslih?

Ja sam dečji ortoped i nisam lečio decu sa Covid infekcijom pa nemam lično iskustvo, ali moje kolege pedijatri govore da je klinička slika kod mališana lakša i da su često bez ikakvih simptoma bolesti.

Kako se postupa sa decom za koju se sumnja da imaju simptome virusa korona?

Pacijenti sumnjivi na Covid infekciju se nakon pregleda u izolovanom delu upućuju u bolnicu "Dragiša Mišović", koja je predviđena za lečenje zaražene dece ovim virusom. Mi smo određeni za lečenje najtežih pacijenta koji zahtevaju intenzivnu terapiju i praćenje. Svi lekari koji rade u prijemnoj ambulanti su vrlo oprezni, jer uvek postoji mogućnost da neki pacijent koji je došao zbog neke druge bolesti bude i zaražen Covidom-19. Kada postoji takva sumnja, pacijent se pregleda u posebnom delu zgrade, koji je izolovan. Pregled se obavlja sa svom propisanom zaštitnom opremom. Ako dete zbog neke bolesti mora da se hospitalizuje, a postoji i jedan posto sumnje da možda ima koronavirus, smešta se na odeljenje koje je predviđeno za Covid sumnjive pacijente. Nakon toga, uradi se test i sa pacijentom se postupa kao da je zaražen, dok ne stignu rezultati. U tom delu bolnice, gde se smeštaju Covid sumnjivi pacijenti, osoblje nosi propisanu zaštitnu opremu. Nakon dobijanja rezultata, koji su najčešće negativni, premešta se na odeljenje predviđeno za lečenje oboljenja zbog koga je hospitalizovan.

Vaša ustanova spada u one gde virus korona nije ostavio posledice na pacijente i zaposlene. Da li je to rezultat blagovremeno preduzetih mera zaštite?

Jeste, jer smo mi uveli rigorozne mere zaštite. U prvoj polovini marta smo na ulazu u kliniku postavili mali trijažni deo gde se uzima detaljna epidemiološka anamneza. Svim posetiocima klinike se na ulazu meri temperatura, savremenom termokamerom. Pored toga dezinfikuje se obuća, kao i ruke na ulazu na kliniku. Svim pacijentima i njihovim roditeljima na ulazu, ukoliko nemaju, daju se maske za lice. Zabranjene su posete. Svi zdravstveni radnici nose propisanu zaštitnu opremu.

Znači, nisu tačne priče da zaštitna oprema nedostaje?

Nisu jer imamo svu propisanu zaštitnu opremu u dovoljnim količinama, što je rezultat velike podrške Ministarstva zdravlja. Ta podrška nam omogućava da funkcionišemo dobro i činimo sve da ova renomirana klinika nastavi da radi neometano i u ovim vanrednim okolnostima.

Da li uspevate da radite neometano u vanrednim okolnostima, odnosno da ili vas remete izmenjene procedure za prijem dece?

Uspevamo, jer nijednog pacijenta ne vraćamo. Naše sve specijalističke ambulante rade svaki dan, doduše značajno je reduciran broj pregleda, uglavnom dolaze hitni slučajevi, kao i pacijenti sa novootkrivenim bolestima. Dolaze redovnom procedurom, zakazivanjem pregleda, a neki pacijenti dođu i bez zakazanog pregleda i lekari uvek pregledaju pacijente. U suštini, pregledi su smanjeni i svedeni na hitne intervencije, ali i lečenje naših hroničnih pacijenta kojima je potrebno redovno praćenje i terapija.

Šta to znači, da li pregled mora da se najavi ili ne?

Kada pacijent dolazi zbog nekog hitnog slučaja ili pak neki hronični pacijent mora da nam se javi zbog pogoršanja stanja, nije potrebno da se najave. U ostalim situacijama, pregledi se zakazuju. Dobro je uvek pozvati telefonom naš kol centar, jer nekada je dovoljno da lekar da savet preko telefona i nije potrebno da pacijent i roditelji dođu na kliniku.

Kažete da ste uglavnom svedeni na hitne intervencije, šta je sa operacijama ili lečenjima koja su bila zakazana, da li se odlažu?

I operativni program je znatno reduciran. Rade se hitne intervencije, kao i operativni zahvati čije bi odlaganje negativno uticalo na prognozu lečenja ili na kvalitet života naših pacijenata.

Šta se dešava sa hematoonkološkim pacijentima i onima koji su na dijalizi u ovim okolnostima?

Uvek su se na klinici preduzimale sve zaštitne mere za lečenje svih pacijenata, a poseban oprez je bio kod hematoonkoloških kao i pacijenata na hemodijalizi.

A da li postoji oprez da se njihovo psihološko stanje ne pogorša i kako to sanirate?

Mi imamo četiri izvanredna dečja psihologa koja svakodnevno pružaju psihološku podršku pacijentima, a ponekad i roditeljima pacijenata.

Kada spominjete roditelje, da li oni sada mogu da borave na klinici sa decom koja se leče?

Roditelji mogu da budu samo uz decu do 12 meseci starosti, kao i uz onu koja imaju posebne potrebe. Takođe, pacijenti koji su na hematoonkološkom lečenju mogu da budu sa roditeljima.

Situacija se smiruje, da li ste spremni da se vratite u redovni režim rada ako ga uopšte bude posle ove pandemije?

- Mi i dalje funkcionišemo pod specijalnim uslovima zaštite i, kada se proceni da je situacija stabilizovana, sa zadovoljstvom ćemo nastaviti da radimo redovnim režimom.