Kijanje, kašalj, curenje sekreta iz nosa, suzenje očiju, povišena temperatura... samo su neki od simptoma koji su privoleli Beograđane da potraže pomoć lekara u domovima zdravlja. Medicinari objašnjavaju da su akutne respiratorne infekcije glavni krivac za to što ovih dana više ljudi dolazi u domove zdravlja. U Gradskom zavodu za javno zdravlje ističu da je za 11 odsto više građana obolelo protekle nedelje od respiratornih infekcija u odnosu na prethodnu sedmicu i da su virusi najčešće savladali decu uzrasta od pet do 19 godina. Ove infekcije uglavnom traju nekoliko dana, ali se dešava da se bolest vrati onda kada osoba pomisli kako je zalečila svoje zdravstveno stanje.

"Virusne infekcije više ne traju dva do tri dana kao ranije, već pacijenti imaju tegobe po nedelju dana. Obavezno vodimo računa da mališani ne dobiju upalu pluća. Dolaze nam deca sa simptomima bronhitisa, upalama ušiju, angine grla... Roditeljima savetujemo da ne dolaze odmah kod lekara čim dete dobije povišenu temperaturu, već da pokušaju da je obore kod kuće, pa tek za dva ili tri dana odu u dom zdravlja. Mnogo blaže simptome imaju deca koja su dobila vakcine protiv streptokokne pneumonije i gripa", ističe dr Gordana Steljić, pedijatar DZ „Savski venac”.

Virusi ne zaobilaze ni odrasle, najčešće one srednje životne dobi koji su u čestom kontaktu sa velikim brojem ljudi. Muči ih povišena temperatura do 38,5 stepeni Celzijusovih, kašalj, gušobolja i malaksalost. Virusne infekcije, kaže dr Svetlana Mićić, iz DZ „Savski venac”, kod njih uglavnom prođu za pet do sedam dana i neophodno je da građani koji imaju tegoba ostanu kod kuće kako bi odmorili i odležali. Ima i onih koji dolaze u ordinacije, dodaje dr Jasna Macić, iz DZ „Palilula”, zbog povraćanja i dijareja, koje se beleže tri do pet puta u toku dana.

"Dolaze nam pacijenti koji sumnjaju da imaju grip, koji još nije registrovan u Srbiji, pa im lekari stalno objašnjavaju razliku između ove bolesti i prehlade. Beležimo povećanje broja građana koji žele da se vakcinišu protiv gripa", dodaje dr Ivana Zilotijević, iz DZ „Zvezdara”.

Pacijenti koji su prehlađeni ili dobiju virusnu infekciju uglavnom se leče sami, naglašava dr Milica Nikolić-Urošević, iz DZ „Vračar”, a kod lekara se pojave onda kada im se ispolje komplikacije: upala sinusa ili bronhitis. Zato je važno jačati imuni sistem i imati dovoljno sna, kako organizam ne bi poklekao pred brojnim virusima koji se svakodnevno pojavljuju. Ishrana bogata svežim voćem i povrćem, česti obroci, odmaranje, slojevito oblačenje, često provetravanje prostorija samo su neki od načina kako čovek treba da se ponaša u sezoni „cvetanja” respiratornih infekcija. Oni koji se uhvate u koštac sa prehladom treba da uzimaju supe i čajeve s medom i limunom, sredstva za snižavanje temperature i sirupe za bolno grlo.

Deca obolevaju i 12 puta godišnje

Mališani predškolskog uzrasta mogu da budu prehlađeni i po 12 puta godišnje, dok starija deca već imaju razvijeniji imunitet pa se kod njih respiratorne infekcije mogu javiti nekoliko puta za godinu dana. Odrasli građani uglavnom zarade infekcije dva do tri puta godišnje, a oni koji puše cigarete više puta u toku godine.

Kako se ponašati

  • Ruke treba često prati, posebno posle rukovanja sa obolelom osobom
  • Prljavim rukama ne trljati nos ili oči
  • Obavezno oprati igračke posle igre dece koja su obolela
  • Izbegavati boravak u zatvorenim prostorijama gde ima mnogo ljudi
  • Vitamine uzimati u dogovoru sa lekarom
  • Ne piti antibiotike na svoju ruku jer oni ne deluju na viruse
  • Spavati od sedam do osam sati u toku noći
  • Izbegavati konzumiranje „brze hrane”, cigareta i alkoholnih pića