U strahu od toga šta nam deca rade na internetu često radimo i stvari koje kasnije mogu da nam se obiju o glavu. Ulaženje u dečju privatnost, može da nas otuđi i udalji od njih. Aplikacija "Mali brat", čiji je tvorac domaći um, omogućuje nam da decu, uz njihovo znanje, zaštitimo od neželjene komunikacije.

Gde su, šta rade, s kim se druže, kako komuniciraju? Brige roditelja počinju kada dete prvi put samo ode na igralište, u vrtić ili u školu. Isto je i kada zakorači u virtuelni svet.

Pogledajte i Koliko vremena deca smeju provoditi pred kompjuterom?

"Devojčica koja ima devet godina je otvorila profil na Fejsbuku i stavila je da je starija. Mnogo sam čitao i uznemiravaju me vesti o napadima na decu, o otmicama, o internet predatorima, o svemu tome", kaže Ivan Kostić, kreator softvera "Mali brat".

Umesto da postane "veliki brat", posao je prepustio "malom bratu". Softveru koji prati aktivnost deteta na računaru. I štiti ga. To čini kada se instalira na računar koji dete koristi, a potom sa roditeljskog kontroliše i ograničava: vreme provedeno na internetu, igranju igrice ili neki drugi program.

Unosom ključnih reči može se predvideti potencijalna opasnost.

Pogledajte i Internet škola: Nastavnici preko društvenih mreža motivišu decu da uče

"Svaki put kada vaše dete napiše tako neku reč, vi dobijete na mejl snimak ekrana i vidite s kim je dete komuniciralo u tom trenutku, da li je psovalo nekoga preko interneta ili je počelo razgovor sa nekim potencijalnim pedofilom. Pritom, vodeći računa da ne povredite privatnost deteta", objašnjava Kostić.

Nekad se govorilo samo: ne pričaj sa neznancem. Danas je obavezno i ne četuj sa neznancem. Mlađa deca teže ih prepoznaju, pa su programi za zaštitu, poželjni, već i nužni.

Nikolina Ljepava iz Udruženja "Roditelj" kaže da je problem to što deca prerano počinju da koriste računare i društvene mreže.

"Isto kao što ne biste svoje dete pustili nesupervizovano na ulicu, isto tako dete od sedam - osam godina koje se igra na računaru, nećete pustiti da mu iskaču kojekakvi sajtovi i ko zna šta da mu se pojavljuje na internetu što ne znate", kaže Ljepava.

A koliko roditelj treba da zna?

"Treba naći pravu meru u tom smislu da prava deteta na privatnost ne budu ugrožena, ali je veći problem opasnost koja se tu javlja. Ako se neko pravo deteta na privatnost možda i ugoprzi manji je problem nego da dete bude ugroženo nekoj relanoj opasnosti", rekao je pedagog Radovan Antonijević.

Gotovo 90 odsto dece koristi računar svakodnevno. Svako peto koje ode na internet trpi neki vid zlostavljanja. Zato, preporučuju i stručnjaci, bolje je malo kontrole, nego mnogo brige.

Izvor: RTS

*Najnovije vesti, rezultate medicinskih istraživanja i savete strucnjaka na temu roditeljstva, zdravlja i lepote možete pratiti na našoj Fejsbuk stranici - YuMama.