Drugu godinu za redom Udruženje "Ekološki pokret Zemun" uz podršku Sekretarijata za zaštitu životne sredine grada Beograda realizuje projekat "Potraga za prirodnim beogradskim blagom" tokom septembra i oktobra tekuće godine.

"Potraga za prirodnim beogradskim blagom" je jedan od 32 projekta koji je dobio finansijsku pomoć za realizaciju dobio u okviru "Beograd s ljubavlju".

Program obilazaka6. septembar - Veliko ratno ostrvo, pešačka tura.13. septembar - Botanička bašta "Jevremovac", pešačka tura.20. septembar - Zemunski lesni profil "Široka staza", Veliko ratno ostrvo i stanište malih vranaca (špic Ade Ciganlije), tura brodom.4. oktobar - Aboretum Šumarskog fakulteta i svečana završnica projekta, pešačka tura.

Prvi izlet zakazan je već za subotu, 6. septembar, a u pitanju je obilazak Velikog ratnog ostrva.

Nakon obilaska građane očekuju i druge zanimljive avanture poput plovidbe Savom i Dunavom, obilazak Zemunskog lesnog profila, i istraživanje botaničke bašte "Jevremovac", Arboretuma Šumarskog fakulteta.

Nakon toga biće organizovano glasanje za omiljena prirodna dobra.

Zainteresovani građani mogu da se prijave na sajtu www.lagumica.org.rs ili na mejl ekopokret.zemun@gmail.com uz navođenje imena, prezimena i kontakt telefona, nakon čega će dobiti informacije o mestu okupljanja i drugim detaljima u vezi sa izletom.

Prijavljivanje traje do popunjavanja broja putnika, za svaku avanturu pojedinačno.

Inače, udruženje "Ekološki pokret Zemun" je za projekat "Potraga za prirodnim beogradskim blagom" dobio nagradu "Zvezde Beograda" 2013. godine za najbolji ekološki projekat koji je podržao Sekretarijat za zaštitu životne sredine.

Veliko ratno ostrvoje od 2005. godine zaštićeno prirodno dobro kao predeo izuzetnih odlika sa tri stepena zaštite. Ostrvo je nastalo kao sedimentna i aluvijalno-akumulativna tvorevina usled usporavanja i zaustavljanja peščanih nanosa na ušću Save u Dunav.

Pojava ostrva je prvi put zabeležena u XVI veku, a oblik i veličina ostrva menjali su se u zavisnosti od režima voda Dunava i Save. Veliko ratno ostrvo danas se sastoji od Velikog i Malog ratnog ostrva, kao i nekoliko sprudova. Razvijena vegetacija i postojanje većih vodenih površina omogućava da se ovde hrani, gnezdi i razmnožava veći broj ptica od međunarodnog značaja. Na ostrvu se nalazi i plaža „Lido“ na kojoj se lako mogu uočiti jata ptica selica koje ovu lokaciju koriste kao odmorište prilikom preleta na svojim putovanjima. 

Botanička bašta "Jevremovac" osnovana je 1874. godine, na predlog Josifa Pančića, koji je bio i njen prvi upravnik.

"Jevremovac" predstavlja jedinicu Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, a prostire se na površini od oko 5 hektara, gde se na otvorenom prostoru nalazi preko 350 vrsta drveća i žbunja, domaćih, evropskih i egzotičnih biljaka, a ukupan biljni fond danas čini preko 1500 drveta, žbunja i zeljastih biljaka.

Botanička bašta obuhvata pored otvorenih površina, Staklenu baštu i prostorije Instituta za botaniku.

Zemunski lesni profil "Široka staza" predstavlja tipični suvozemni les, visine oko 30 m. Na profilu je registrovano četiri horizonta lesa i četiri horizonta fosilnog zemljišta stvaranih za vreme toplijih intervala ledenog doba. Na osnovu toga, moguće je kontinuirano pratiti razvoj lesnih tvorevina u poslednjih skoro milion godina, kao i datovanje vremena lesnih i paleozemljišnih sekvenci.

Zemunski lesni profil predstavlja jedan od karakterističnih profila razvoja lesnih naslaga u Srbiji i ima poseban naučni značaj i estetsku karakteristiku koje upravo čine veliki broj otkrivenih lesnih i fosilnih horizonata. Lesni profili su i dokaz teorije Milutina Milankovića o klimatskim promenama.

Mali vranac je najmanja evropska vrsta kormorana. Ovo je globalno ugrožena vrsta koja u velikom i međunarodno značajnom broju zimuje u Beogradu. Staništa malog vranca na Savi u Beogradu su stavljena pod zaštitu 2008. godine. Izgradnjom Mosta na Adi ugroženo je stanište malih vranaca. Studijom o proceni uticaja izgradnje mosta na životnu sredinu, zaštićeno je stanište, tako da je ova lokacija ostala značajno zimovalište malog vranca u Srbiji. 

Arboretum  Šumarskog fakulteta Univerziteta u Beogradu predstavlja zaštićeno prirodno dobro u kategoriji spomenika prirode i vrednu kolekciju domaćih i stranih drvenastih vrsta.

Smešten na okućnici Fakulteta, na severozapadnim padinama gradske šume Košutnjak, Arboretum ima izuzetnu botaničku i pejzažno-arhitektonsku vrednost, kao i spektar specifičnih namena. Na površini od 6,70 ha, ovde danas raste 300 vrsta i unutarvrsnih taksona, predstavljenih sa preko 2.000 primeraka.

Ističu se impozantni predstavnici iz roda hrastova, borova, kedrova, džinovska sekvoja, najstariji primerak metasekvoje u našem gradu, i brojne retke, zaštićene, ugrožene i endemične vrste dendroflore.

*Najnovije vesti, rezultate medicinskih istraživanja i savete stručnjaka na temu roditeljstva, zdravlja i lepote možete pratiti na našoj Fejsbuk stranici - YuMama.