Kako genetika određuje šta će dete naslediti? Čiji geni su jači, od oca ili od majke? Da li će naslediti genetske bolesti? Ruska genetičarka Valentina Gneteckaja otkrila je za portal Parents.ru sve o što se genetikom prenosi sa roditelja na dete!
Čitav ljudski život zapisan je u niti dugoj oko jednog metra, a širokoj svega nekoliko milijarditih delova milimetra. Reč je, naravno, o DNK — dezoksiribonukleinskoj kiselini. Uvijena poput klupka, ona se nalazi u jedru svake ćelije u obliku 46 hromozoma, koji sadrže između 50.000 i 100.000 gena. Polovinu gena nasleđujemo od majke, a polovinu od oca. Svaki hromozom ima svoj par, ukupno 23 para, osim polnih hromozoma kod muškaraca, gde su prisutni neupareni X i Y hromozom. Kada par sadrži različite gene, ispoljava se dominantni gen, dok se drugi, potisnuti, naziva recesivnim.
Smeđe oči i svetla kosa
Da bi se recesivna osobina ispoljila kod deteta, potrebno je da je dete nasledi od oba roditelja. Dominantna osobina može se pojaviti i ako je dete nasledi samo od jednog roditelja. Na primer, za smeđe oči dovoljan je jedan roditelj sa tom bojom očiju, jer je smeđa boja dominantna u odnosu na plavu. Ipak, genetika je mnogo složenija nego što deluje na prvi pogled.
Dete može naslediti plavu kosu od majke, ali strukturu ili način rasta kose od oca. Upravo zbog bezbrojnih kombinacija gena ljudi toliko razlikuju jedni od drugih, pa čak i rođena braća i sestre mogu izgledati potpuno drugačije. Verovatnoća da dvoje dece iz iste porodice, koja nisu blizanci, budu genetski identični praktično je zanemarljiva.
Kako se određuje pol deteta
Teoretski, šanse da žena rodi dečaka ili devojčicu potpuno su jednake. Pol deteta određuje spermatozoid. Ako jajnu ćeliju oplodi spermatozoid koji nosi X hromozom, rodiće se devojčica, dok spermatozoid sa Y hromozomom dovodi do rođenja dečaka.
Pojedina istraživanja ukazuju na to da na pol bebe može uticati i vreme odnosa u odnosu na ovulaciju. Spermatozoidi sa X hromozomom sporiji su, ali duže preživljavaju, dok su oni sa Y hromozomom brži, ali kraće žive. Zbog toga postoji teorija da odnos bliži ovulaciji povećava šansu za dečaka, dok odnos nekoliko dana pre ovulacije može povećati verovatnoću za devojčicu.
Izgled, visina i građa tela
Na izgled utiču dominantni i recesivni geni. Dominantni geni često određuju tamnije osobine, poput tamne kose ili očiju. Tako dete tamnokosog oca i svetlokose majke češće može naslediti tamniju kosu, ali genetika ume da napravi i potpuno neočekivane kombinacije.
U galeriji ispod pogledajte kako fantastično crta gradove dečak koji ima autizam!
Visina je velikim delom nasledna, pa visoki roditelji uglavnom imaju višu decu, dok niski roditelji retko dobijaju veoma visoko dete. Ipak, važnu ulogu imaju i spoljašnji faktori, poput ishrane i životnih uslova. Zato su nove generacije u proseku više od prethodnih.
Kada je reč o gojaznosti, sama sklonost ka prejedanju ne nasleđuje se direktno, ali se određeni metabolički poremećaji mogu prenositi sa generacije na generaciju.
Genetski „kvarovi“
Ćelije u našem telu neprestano se dele, a prilikom svake deobe DNK se kopira. U tom procesu ponekad dolazi do grešaka, odnosno mutacija. Deo DNK može biti izgubljen ili pogrešno kopiran. U većini slučajeva imuni sistem prepoznaje i uklanja takve ćelije.
Međutim, ako se to ne dogodi, mutirane ćelije nastavljaju da se dele i prenose pogrešne informacije, što može dovesti do genetskih bolesti.
U galeriji ispod pogledajte koje cveće je otrovno za decu!
Srećom, većina gena postoji u dve kopije, pa jedna mutacija često ne izaziva ozbiljne posledice. Problem nastaje kada je oštećen dominantni gen ili kada dete nasledi dve mutirane kopije gena.
Ako mutacija nastane na X hromozomu, žena može biti samo nosilac poremećaja, jer ima dva X hromozoma. Muškarci imaju samo jedan X hromozom, pa kod njih takve mutacije češće dovode do bolesti.
Blizanci i genetika
Jednojajčani blizanci imaju identičan genetski materijal, jer nastaju deljenjem jedne oplođene jajne ćelije. Ipak, tokom života mogu razviti određene razlike zbog uticaja okoline, načina života i ishrane.
Dvojajčani blizanci nastaju oplodnjom dve različite jajne ćelije i genetski nisu sličniji jedno drugom nego obična braća i sestre.
Prevencija i prenatalna dijagnostika
Sve više parova koji planiraju potomstvo odlazi na genetska savetovanja i preventivne preglede. Genetičar može analizirati porodičnu istoriju bolesti i uraditi kariotipizaciju oba roditelja kako bi procenio eventualne rizike.
Prenatalna dijagnostika danas omogućava otkrivanje brojnih urođenih i naslednih poremećaja još tokom trudnoće. Među njima su hromozomske abnormalnosti poput Daunov sindrom, Edvardsov sindrom i Tarnerov sindrom, ali i nasledne bolesti kao što su Hemofilija, Fenilketonurija, Dišenova mišićna distrofija i Cistična fibroza.
BONUS VIDEO: