Nutritivne potrebe tokom trudnoće su drugačije nego van tog perioda. Te razlike delom potiču od nutritivnih zahteva fetusa, a delom od fizioloških varijacija koje utiču na apsorpciju i metabolizam hranljivih sastojaka. One omogućavaju normalan rast i razvoj bebe i u potpunosti obezbeđuju kasniju laktaciju i dojenje.

Adaptacija tela na trudnoću

Promene u nutritivnim potrebama su povezane sa adaptacijom tela na trudnoću, jer se pojavljuju suviše rano da bi bile isključivi odgovor na bebine potrebe. Takve promene uključuju smanjenje elektrolita, proteina, glukoze, vitamina B12, folne kiseline i vitamina B6, a povećanje lipida, triglicerida i holesterola u krvi. Trudnice zahtevaju različit unos gvožđa, folne kiseline, kalcijuma, natrijuma i šećera.

Iako se preporučuje da se vitamini koji se uzimaju tokom trudnoće prepisuju individualno - u zavisnosti od načina i kvaliteta ishrane trudnice,  uzimanje vitaminsko-mineralnih dodataka je postalo uobičajeno. Zdrava ishrana, međutim, ne može da bude zamenjena dodacima, a prevelike količine pojedinih vitamina, posebno vitamina A, mogu da budu štetne po plod. Višak jednog minerala može da uzrokuje neravnotežu drugih. Inače, u ishrani trudnica najčešće nedostaju četiri vitamina - B6, folna kiselina, vitamin E i D, kao i četiri minerala - kalcijum, magnezijum, gvožđe i cink.

Fetus, novorođenče i trudnica imaju povećane potrebe za folnom kiselinom, vitaminom B6 i vitaminom B12. Oni preveniraju najčešće komplikacije trudnoće kao što su spontani pobačaj, odlubljivanje posteljice, prevremeno rođenje, mala telesna masa na porođaju i defekte neuralne cevi, ozbiljne abnormalnosti mozga i kičmene moždine. Pod  najvećim rizikom su žene koje već imaju decu sa tim defektima. Jedno od najvažnijih medicinskih otkrića 20. veka je da se suplementacijom folne kiseline postotak oštećenja nervnog sistema novorođenčeta smanjuje za 50 do 80 odsto.

Važno je naglasiti da se većina oštećenja uzrokovanih deficitom folne kiseline pojavljuje tokom prvih nekoliko nedelja trudnoće. Stoga je suplementacija pre začeća neophodna, naročito ako su buduće majke koristile oralne kontraceptive - zbog toga što propratna pojava njihovog korišćenja može da bude smanjenje nivoa folne kiseline u serumu.

Folna kiselina

Folat je vrsta B vitamina (B 9), koji se nalazi u hrani. Folna kiselina je forma folata u vitaminskim suplementima. Inače, folna kiselina je odgovorna za brojne funkcije u ljudskom organizmu. Veoma je značajna prilikom deobe ćelija, a posebno u procesima diferenciranja i rasta ćelija embriona i fetusa. Takođe ima zapaženu ulogu u metabolizmu nervnih ćelija, a zajedno sa vitaminom B12 je neophodna u stvaranju novih krvnih ćelija. Folat pomaže razvoj crvenih krvnih ćelija i ima zaštitnu ulogu što se tiče srčanih bolesti.

Potrebe za folnom kiselinom u trudnoći su znatno povećane. Razlozi za to su rast materice, povećanje volumena krvi, rast i razvoj posteljice i ploda. Dnevne potrebe za folnom kiselinom u trudnoći se povećavaju gotovo 100 odsto i obično nisu zadovoljene samo unosom hrane. S obzirom da posledice njenog manjka značajno utiču na rast, funkciju razmnožavanja, kao i stvaranje krvnih ćelija - trudnoća predstavlja kritični period za unos dovoljnih količina folne kiseline.

Pod defektima neuralne cevi se podrazumeva grupa urođenih anomalija, kada ne dolazi do potpunog zatvaranja neuralne cevi. A u zavisnosti od veličine i lokalizacije defekta, javljaju se posledice sa manje ili više teškim neurološkim ispadima (anencefalus, spina bifida, meningomielocela). 

Preporučena dnevna količina folne kiseline je 400 mikrograma.

Najbolji izvori su: džigerica (750 mikrograma u 100 grama), integralne žitarice i mahunarke (358 mikrograma u jednoj šolji), semenke suncokreta (317 mikrograma u jednoj šolji), pasulj (292 mikrograma u šolji šarenog pasulja), zeleno povrće (200 mikrograma u jednoj šolji), citrusi (109 mikrograma u čaši soka od narandže), brokoli (104 mikrograma u jednoj šolji) i pivski kvasac.

Vitamin B6

Vitamin B6 je važan u razgradnji i iskorišćavanju ugljenih hidrata, masti i belančevina, kao i proizvodnji eritrocita (crvenih krvnih zrnaca). Manjak ovog vitamina može da pojača jutarnju mučninu, pa njegovo dodavanje u prvim nedeljama trudnoće ublažava takve tegobe. Preporučena dnevna količina je 2,2 miligrama.

Hrana koja sadrži vitamin B6: u 100 grama pivskog kvasca - 2,5 miligrama, semenke suncokreta - 1,25 miligrama, pšenične klice - 1,15 miligrama, mahunarke - 0,81 miligrama, orasi - 0,73 miligrama, integralne žitarice - 0,55 miligrama, voće - 0,51 miligrama (u bananama), zeleno povrće, meso, riba...

Vitamin A

Vitamin A je važan za razvoj kostiju i zuba, kao i rast i obnavljanje kože i sluznice. Zbog moguće toksičnosti velikih doza, koje dovode do poremećaja fetusa, treba ga uzimati u preporučenim količinama, i to bolje u obliku beta karotina, kojeg organizam pretvara u vitamin A. Preporučena dnevna količina je 4.000 internacionalnih jedinica (IU).

Izvori u hrani (preračunato u internacionalnim jedinicama beta karotina): narandžasto voće i povrće, kao što je šargarepa (11 u jednoj velikoj šargarepi), krompir, tikvice (2,7 u dve do tri tikvice srednje veličine), dinja (3,4 u četvrtini dinje), breskve (1,330 u plodu srednje veličine), povrće tamnih listova kao što je kelj (7,400 u tri četvrtine šolje - skuvano) i spanać (7,300 u pola šolje, skuvano).

Vitamin D

Vitamin D je važan za apsorpciju kalcijuma i fosfora, kao i za razvoj kostiju i zuba ploda. Preporučena dnevna količina je 10 mikrograma (400 internacionalnih jedinica - IU). Najbolji izvor je sunčeva svetlost, a od hrane: kopriva, mlečni proizvodi, maslac i jaja.

Vitamin E

Vitamin E je važan za razvoj eritrocita i pravilnu imunološku funkciju.  Preporučena dnevna količina je 10 miligrama. Odlični izvori su: pšenične klice, biljna ulja, brokoli, prokelj, integralne žitarice, jaja, spanać, soja, lešnici, orasi, morske trave, kao i lišće maline i maslačak.

Vitamin C

Vitamin C je važan za sintezu kolagena, proizvodnju aminokiselina i hormona štitne žlezde, a pomaže i u apsorpciji kalcijuma i gvožđa. Preporučena dnevna količina je 70 miligrama. Izvori su: guava - tropsko voće (242 miligrama u plodu srednje veličine), papaja, brokoli (90 miligrama u dve trećine šolje, skuvano), prokelj (87 miligrama u šest do sedam skuvanih komada), karfiol (78 miligrama u jednoj šolji), kupus (47 miligrama u jednoj šolji), bela repa, jagode (59 miligrama u 10 velikih jagoda), citrusi (53 miligrama u jednoj narandži), dinja (33 miligrama u četvrtini dinje).

Gvožđe

Gvožđe je potrebno u velikim dozama, naročito u drugom i trećem trimestru. Ekstra gvožđe je neophodno ne samo zbog bebinih potreba, već i zato što se volumen krvi trudnice uvećava za 30 odsto. Ovaj mineral je neophodan za formiranje crvenih krvnih zrnaca, a inače ga je teško uzeti iz hrane u dovoljnim količinama da bi se zadovoljile i majčine i bebine potrebe. No, bez dovoljno gvožđa, fetus će da «vuče» majčine zalihe, često izazivajući kod nje anemiju (malokrvnost) i iscrpljenost. Dodaci gvožđa će olakšati to stanje. Preporučena dnevna količina je 30 miligrama. Inače, apsorpcija ovog elementa se povećava unosom vitamina C.

Dobri izvori u hrani su: mahunarke (9 miligrama u jednoj šolji), tofu - sir od soje (7 do 13 miligrama u 150 grama), iznutrice (6 miligrama u 100 grama goveđe jetre, 15 miligrama u 100 grama svinjske jetre), integralne žitarice, pasulj (4 miligrama u jednoj šolji), povrće tamnih listova (3 miligrama u jednoj šolji), sušeno voće (2 miligrama u pet smokvi), semenke, orašasti plodovi (posebno lešnici) i šećerna melasa (6 miligrama u dve kašike). Biljke koje sadrže gvožđe su koren maslačka i kopriva.

Kalcijum

Kalcijum je važan za nervnu provodljivost i mišićnu kontrakciju, kao i za zdrave zube i kosti. Takođe smanjuje rizik od preeklampsije. Važno je da se ne uzima zajedno sa gvožđem, jer jedan drugom ometaju apsorpciju.  Zato se ponekad preporučuje uzimanje multivitamina koji sadrže gvožđe i posebno dodatak kalcijuma. Uzimanje velike količine belančevina iscrpljuje zalihe kalcijuma, pa je to jedan od razloga tako velike dnevne količine od 1.200 miligrama. Izvori u hrani su: sardine (370 miligrama u 100 grama), mlečni proizvodi (300 miligrama u jednoj šolji), skuša, tofu, morske trave, badem, povrće tamnih listova (180 miligrama u pola šolje), losos (165 miligrama u 100 grama), brokoli (70 miligrama u pola šake), pasulj, sočivo, šećerna melasa, osušeno voće. Biljke koje sadrže kalcijum su kopriva, lišće maline, semenke ovsa, kamilica, maslačak i detelina. U njima obično ima i magnezijuma, u odnosu koji je dobro iskoristljiv za organizam.

Magnezijum

Magnezijum je važan za rast bebe, posebno za pravilan razvoj kostiju. Novije studije pokazuju da je količina magnezijuma koja se uzima hranom u prvom trimestru povezana sa težinom, dužinom i obimom glave deteta na rođenju. Preporučena dnevna količina je 400 miligrama.

Cink

Cink je važan za funkcionisanje enzima, stvaranje insulina, sintezu belančevina, razvoj reproduktivnih organa i imunološkog sistema. Preporučena dnevna količina je 15 miligrama. 

Izvori u hrani su (u 100 grama): semenke bundeve - 7,5 miligrama, koren đumbira - 6,8 miligrama, orasi - 3 do 4 miligrama, integralne žitarice - 3,2 miligrama, zob - 3,2 miligrama, lima pasulj - 3,1 miligram, grašak - 1,6 miligrama, beli luk - 0,6 miligrama.

Nezasićene masne kiseline

Nezasićene masne kiseline su potrebne u svakoj životnoj fazi, ali su tokom trudnoće posebno značajne. Omega 3 masne kiseline pomažu razvoj bebinog mozga, očiju, krvnog i nervnog sistema. To je važno tokom čitave trudnoće, a naročito u poslednjem trimestru, kada bebin mozak najbrže raste. Bebe rođene pre vremena, ili male porođajne mase - mogu da «izgube» tu važnu fazu, i tada je potrebno da njihova ishrana sadrži omega 3 masne kiseline. Dnevne količine su 200-300 miligrama. Prirodni izvori nezasićenih masnih kiselina su riblje ulje, pa otuda i uljaste ribe (sardine, losos, tunj), zatim laneno i maslinovo ulje.

Oblik suplemenata

Vitaminsko-mineralni dodaci mogu da se nađu u nekoliko oblika:

najčešće u obliku film tableta, kapsula, ili tableta za žvakanje. Pod uticajem svetla i visoke temperature, mogu međusobno da reaguju, što se primećuje u promeni boje i mirisa. U tim reakcijama, jedan deo posebno hidrosolubilnih vitamina (rastvorljivih u vodi) se gubi. Zato je bolje uzimati pojedinačne vitamine i minerale. Reakcije određenih sastojaka su manje kada je vitaminsko-mineralni kompleks u tečnom stanju. Poseban oblik su tablete za žvakanje, kod kojih se aromatičnim dodacima «pokrivaju» loš ukus i miris. Šumeće vitaminsko-mineralne tablete sadrže natrijum bikarbonat, uz čiju pomoć se vitamini rastvore u vodi pre upotrebe, i tako lako apsorbuju. Pilule se potpuno rastvaraju i stoga lakše apsorbuju.

  • Hrana u želucu ublažava iritaciju koju pojedine trudnice imaju pri uzimanju suplemenata.
  • Biljni dodaci su, generalno, bezbedni - kao čajevi i začini, ali ih u koncentrovanim pilulama treba izbegavati tokom trudnoće.
  • Takođe, nikada ne treba koristiti vitaminsko-mineralne dodatke koji sadrže veće doze od dnevno preporučenih, jer mogu da budu štetni za bebu.

Prim. dr sci med. Jasminka Komnenović, pedijatar-nutricionista