Narušena ravnoteža dovodi do nesigurnosti i izmenjenog hoda

U trudnoći se mišićni tonus smanjuje. Trbušna muskulatura je opterećena jer dolazi do rastezanja vezivnog tkiva, pod uticajem hormona relaksina. On je neophodan da bi se nepokretni, statični karlični zglobovi "razmekšali", što će omogućiti prolazak bebe kroz karlični kanal.

Već u petom mesecu, dolazi do poteškoća u pravilnom držanju, zbog pomeranja težišta tela - više prema napred. Takođe dolazi do promena u načinu hoda, jer je telesna statika izmenjena, zbog rasta stomaka i grudi. Da biste održali ravnotežu, morate da povećate površinu oslonca, a to nameće promenu u načinu hoda. Otuda većina trudnica hoda "gegajući se", što iziskuje dodatni napor, jer se smanjuje dužina koraka.

Takođe je pojačana lumbalna lordoza ("krivljenje" kičme) i opterećenje na prednjim delovima stopala. Ako se ove statičke promene ne koriguju, doći će do pojave bolova u krstima i nogama. Pomenute tegobe mogu da se izbegnu ili olakšaju uz pomoć vežbi.

Sve sportske aktivnosti koje zahtevaju dobru ravnotežu - kao što je vožnja bicikla, skijanje, klizanje... takođe postaju naporne. Često su "olabavljeni" zglobovi razlog padova i povređivanja u trudnoći, zato budite oprezni!

Veća potrošnja kiseonika i potisnuta dijafragma dovode do "kratkog" daha

Što je stomak veći i bliži se termin porođaja, to je disanje površnije i napornije. Beba, odnosno uvećana materica, potiskuje dijafragmu na gore i do četiri centimetra, što otežava disanje. U isto vreme, zbog povećane potrošnje kiseonika - koji ide bebi, dolazi do "kratkog" daha. Ovo je razlog što se pri ubrzanom hodanju ili vežbanju brzo zamorite, jer ostajete "bez vazduha".

Posebno je teško ako radite aerobni program vežbi, koji iziskuje veću količinu kiseonika. Osećaj da nemaju vazduha, kod nekih trudnica izaziva dodatni strah da će se beba ugušiti. Zato je najbolje da u tom trenutku zauzmete četvoronožni položaj, u kome će se beba pomeriti i osloboditi vašu dijafragmu i unutrašnje organe pritiska, a vi ćete nastaviti da normalno dišete.

Promene na srcu i krvnim sudovima

Već nakon 16. nedelje trudnoće, možete da osetite posledice promena na kardiovaskularnom sistemu: u vidu vrtoglavice, nesvestice, ili mučnine - ako ležite na leđima. Ukoliko vam se ovo dogodi, odmah se okrenite na levi bok, da bi se smanjio pritisak materice na velike krvne sudove. Ukupna količina krvi u trudnoći se takođe menja, uvećava se za jedan ipo litar, pa je i minutni volumen povećan - srce u minuti izbacuje više krvi na "periferiju" u odnosu na stanje pre trudnoće. Pored uvećane telesne težine, ovo još jedan razlog što se zamarate čak i pri uobičajenim fizičkim aktivnostima.

Tokom trudnoće dolazi do promena koje usporavaju vensku cirkulaciju. To se obično događa ženama koje su i pre trudnoće imale ovaj problem, ali i onim koje nisu imale nikakvih smetnji. Porast nivoa hormona (estrogena i progesterona) dovodi do proširenja vena. Pritisak u venama se povećava - kako u stojećem, tako i u ležećem položaju. Zato treba da povedete  računa o odeći i obući koju nosite - ne sme da vas steže, da ne bi došlo do oštećenja venskog krvotoka. Ako puno vremena provodite u stojećem položaju, obuća treba da ima odgovarajući anatomski uložak, sa petom od tri, četiri centimetra. Toplota nepovoljno utiče na krvne sudove, pa treba izbegavati kupanje u toploj vodi, boravak u sauni, korišćenje toplog voska za depilaciju...

Odmaranje, spavanje sa nogama u podignutom položaju u odnosu na srce, kao i vežbanje - najbolja su prevencija ozbiljnijih problema sa venama. Čak i ako ih trenutno nemate,  svaka naredna trudnoća nosi povećani rizik od proširenih vena - 65 odsto prema 25 odsto u odnosu na žene koje nisu rađale.

Pojava otoka na rukama, nogama, licu...

Sa povećanim lučenjem estrogena - dolazi do zadržavanja vode u telu. Ovo se u trudnoći reguliše pojačanim radom bubrega. Zbog većeg opterećenja, bubrezi su osetljivi na povećanje krvnog pritiska, na šta reaguju zadržavanjem soli i vode.

Do otoka gležnjeva dolazi zbog povećanog venskog pritiska, koji je posledica uvećane materice. Ona pritiska vene u maloj karlici i tako sprečava vraćanje venske krvi ka srcu. Ovo je fiziološka pojava, do koje dolazi kada trudnica dugo stoji, sedi ili hoda. Blagi edemi (otoci) u poslednjem tromesečju trudnoće se povlače nakon odmaranja u ležećem položaju. Na sprečavanje pojave i ublažavanje edema mogu da utiču vežbe, koje se redovno sprovode. Izraženi edemi, i oni koji se javljaju na ostalim delovima tela, zahtevaju hitan odlazak kod lekara i adekvatno lečenje.

Prema promenama koje se tokom trudnoće javljaju na telu, ili u njegovom funkcionisanju, treba prilagođavati - kako svakodnevne aktivnosti i poslovne obaveze, tako i program vežbi koji sprovodite ili rekreaciju. Pored opštih preporuka za određene periode trudnoće, pre svega treba poštovati individualne potrebe. Svaka trudnica sama najbolje može da proceni koje su njene trenutne mogućnosti, a na profesionalcima je da joj preporuče ono što je, sa tim u skladu, dobro za nju i  bebu koju očekuje.

Snežana Milanović, visoki strukovni terapeut