Izdvojili smo za vas deo koji se odnosi na poplave, klizišta i odrone.

Uputstva za sprečavanje poplava u rizičnim oblastima

  • Tokom perioda kad nema poplava ponašajte se odgovorno, ne bacajte otpad u reke, potoke i kanale.
  • Ako je otpad već u koritima i kanalima, prijavite nadležnoj komunalnoj službi.
  • U gradovima gde je kod jakih kiša pojačano oticanje voda, ne bacajte  otpad i ne prekrivajte šahtove koji odvode atmosferske vode.
  • Po mogućstvu, pripremite džakove sa peskom koje u slučaju nailaska poplave možete staviti na ulaz i zatvorite sva mesta na kući kroz koja može da uđe voda.
  • Ne pregrađujte vodotokove kako bi pravili akumulaciju vode u letnjem periodu.

Poplave su česte elementarne nepogode koje mogu biti lokalnih razmera – ukoliko pogađaju naselje ili manje zajednice, ili velikih razmera – ukoliko pogađaju čitave slivove reka i veći broj opština.

Vreme razvijanja poplava varira od slučaja do slučaja. Poplave u ravničarskim krajevima se razvijaju polako, po nekoliko dana, za razliku od bujičnih poplave koje se razvijaju brzo, nekad i bez vidljivih znakova. Ovakve poplave formiraju opasan i destruktivan plavni talas, koji sa sobom nosi mulj, kamenje, granje i otpad. Do plavljenja dolazi i kada nivo vode u rekama poraste toliko da dolazi do pojave podzemnih voda ili do prelivanja preko nasipa ili kada usled pritiska vode na nasipe dođe do njihovog probijanja.

Do poplave može doći i usled pucanja i prelivanja brane zbog prevelikog dotoka vode – što prouzrokuje poplavu sličnu bujičnoj poplavi, ali u mnogo širim i katastrofalnijim razmerama. Poplave se mogu dogoditi svuda. Čak i vrlo mali potoci, rečice, kanali za odvod ili kišni kanali, koji deluju bezopasno, mogu izazvati poplave većih razmera.

Uputstva za ponašanje ukoliko je evakuacija neophodna

  • Uzmite pripremljene nužne stvari i po mogućstvu organizovano napustite domaćinstvo kako biste se sklonili na sigurno.
  • Budite kooperativni i sarađujte sa spasilačkim ekipama.
  • Ako živite nizvodno od brana, informišite se koji je signal za opasnost, koliko vremena vam je potrebno da se sklonite i koja je sigurna granica za sklanjanje u slučaju njenog rušenja.
  • Preko sredstava javnog informisanja pratite stanje i upozorenja o mogućoj poplavi.
  • Ukoliko nađete vremena da obezbedite svoj dom na ovaj način, ne dodirujte električnu opremu ako stojite u vodi.
  • Uputstva u slučaju da morate da napustite dom
  • Ne hodajte kroz vodu koja se kreće. Kretanje kroz vodu dubine 15 cm može izazvati pad. Ukoliko morate da prođete kroz vodu – hodajte tamo gde se 
  • voda ne pomera.
  • Koristite štap da bi proverili dubinu vode i čvrstinu tla pod vodom.
  • Ne ulazite vozilom u poplavljena područja. U slučaju da vas poplavna voda opkoli, napustite vozilo i ukoliko je moguće bezbedno pređite na više tlo.
  • Ne prelazite brzake i potoke pešice niti kolima.
  • Evakuišite domaće životinje, a ako to ne možete oslobodite ih iz objekata u kojima su smeštene.
  • Budite pripremljeni u slučaju da morate da napustite domaćinstvo – pripremite ranac ili torbu sa ličnim dokumentima i najosnovnijim stvarima (baterijska lampa, pištaljka, kabanica za kišu, topla odeća, duboka obuća – po mogućstvu gumene čizme, flaša sa pijaćom vodom, tranzistor i rezervne baterije, štap, kanap i slično).

Klizišta i odroni

Srbija spada u područja koja su ugrožena klizištima i odronima, a 30% naše teritorije podložno je klizištima. Da bi se štete umanjile, važno je upoznati se sa ovom elementarnom nepogodom seizmološkog i litosferskog karaktera. Klizišta predstavljaju kretanje zemlje, kamenja i drugih nanosa, a aktiviraju se i razvijaju brzo, kada se  voda akumulira u zemljištu kao posledica jakih i obilnih kiša, podzemnih voda, otapanja snega i neadekvatne eksploatacije zemljišta. Mogu da nastanu kao posledica lošeg odnosa prema zemljištu, pogotovu u planinskim oblastima, kanjonima, ili u blizini obala.

U slučaju klizišta, obrušava se masa kamenja i zemlje. Klizišta mogu biti mala i velika, spora ili brza, a aktiviraju se kao posledica:

  • jakih kiša,
  • zemljotresa,
  • požara,
  • jakih zima i smrzavanja,
  • erozija u slučaju ljudske modifikacije terena i
  • podzemnih voda.

Ukoliko primetite opasnost od klizišta:

  • obavestite nadležnu službu na broj 193 ili 1985,
  • obavestite komšije koje mogu biti pogođene ovom opasnošću i udaljite se iz zone klizišta, budući da je to najbolja zaštita,
  • držite se dalje od oblasti koja je pogođena klizištima,
  • slušajte radio i televizijske vesti kako biste bili u toku sa svežim informacijama.

Obratite pažnju na poplave, koje se mogu pojaviti posle klizišta i odrona. Proverite da li ima povređenih ili zarobljenih ljudi u blizini klizišta. Pomozite komšijama kojima je potrebna posebna pomoć – deci, starijima i ljudima sa posebnim potrebama. Proverite i prijavite lokalnim vlastima ukoliko ima pokidanih električnih vodova ili oštećenih puteva ili pruga. Prijavite oštećenja u temelju kuća, na dimnjacima ili krovovima. Ponovo zasadite drveće, u najkraćem mogućem roku, pošto erozija može dovesti do gubljenja zemljanog prekrivača i novih klizišta u budućnosti.