U sezoni virusa roditelji često misle o tome kako da ojačaju imunitet dece i izbegnu često razbolevanje. Pedijatar dr Guzel Rakimova objasnila je sve o imunom sistemu mališana, kao i načine na koje se može ojačati.
Kako je objasnila, odmah nakon rođenja se imunitet beba značajno razlikuje od imuniteta odraslih. On je još uvek nezreo i sastoji se uglavnom od antitela koja su preneta sa majke na dete, a nakon toga, kada se beba rodi, njen imuni sistem počinje polako da se upoznaje sa virusima i bakterijama. Njegov odbrambeni mehanizam tek počinje da se razvija i to je ujedno razlog zašto su mališani u prvoj godini života najpodložniji infekcijama.
Formiranje imuniteta
Imunitet može da bude urođeni ili stečeni, objašnjava dr Rakimova za deti.mail.ru.
Urođeni ili prirodni imunitet je prva linija odbrane koja se formira dok je beba još u stomaku, ali on ne nudi konstantnu zaštitu od infekcija.
Stečeni imunitet se formira tokom života, kroz kontakt sa brojnim bakterijama i virusima, ali i vakcinacijom. Telo pamti patogene, pa u narednom kontaktu sa njima reaguje mnogo brže i efikasnije.
Pre rođenja dete prima određena zaštitna antitela od majke kroz placentu, a zatim i kroz mleko, nakon rođenja. Njegov imuni sistem počinje aktivno da se razvija nakon rođenja i u potpunosti se formira tek oko adolescencije.
8 koraka do izgradnje jakog imuniteta
Da bi se smanjila učestalost razbolevanja i kako bi organizam mališana mogao bolje da se izbori sa infekcijama, dr Rakimova predlaže da pratite osam jednostavnih koraka:
1. Zdrava ishrana - važna je balansirana ishrana, što podrazumeva i obavezno konzumiranje voća i povrća.
2. Dojenje – dobro je da, ukoliko je to moguće, beba sisa jer se u majčinom mleku nalaze antitela koja štite dete od infekcije, kao i korisni prebiotici koji održavaju zdravu crevnu floru, što je važna komponenta imunog sistema. Dojena deca ređe pate od respiratornih i crevnih infekcija, te je majčino mleko važna osnova u izgradnji imuniteta dece u prvim mesecima života.
3. Šetnja i čeličenje – boravak u prostorijama koje nisu pretople (oko 20, 21 stepen), često vetrenje prostora, hodanje bosih nogu, povećavaju otpornost na prehlade.
4. Dovoljno sna – mala deca bi trebalo da spavaju najmanje 10-12 sati dnevno, a školska deca barem osam-devet sati.
5. Redovna fizička aktivnost – svakodnevne fizičke aktivnosti doprinose opštem zdravlju i imunitetu.
6. Održavanje higijene – učite dete da redovno pere ruke i održava ličnu higijenu kako bi izbeglo neke infekcije.
7. Vakcinacija – važno je da pratite kalendar obavezne vakcinacije kako biste zaštitili svoje dete od brojnih bolesti i njihovih komplikacija.
8. Smanjenje stresa – dajte sve od sebe da dete odrasta u mirnom i prijatnom okruženju, izbegavajte pretarano izlaganje stresu jer to loše utiče na imunitet.
BONUS VIDEO:
Još uvek nema komentara - sjajna prilika da pokreneš diskusiju.