U jeku epidemije malih boginja od kojih je u našoj zemlji do sada obolelo više od 2.100 ljudi, a bilo je i smrtnih slučajeva, roditelji su često u panici i ne znaju da li je osip koji se pojavio na telu deteta znak pojave morbila ili rubeola. Lekari kažu da postoje razlike u simptomima ove dve vrste boginja, ali savetuju svima da što pre odvedu dete kod pedijatra i započnu lečenje. Podsećaju i da je najbolji način zaštite od obe ove zarazne bolesti MMR vakcina.

Epidemiolog docent dr Mioljub Ristić iz Instituta za javno zdrvlje Vojvodine kaže da se osnovna razlika između ova dva oboljenja ogleda u kliničkoj slici, odnosno u simptomima i znacima oboljenja.

Dok je rubeola uglavnom blaga infekcija gde 50 osto slučajeva prolazi bez klinički izraženih tegoba, sa diskretno prisutnim osipom koji se često previdi, kod morbila dominira ospa koja je makulopapularna i koja se prvo javlja na licu da bi se u naredna tri dana spustila na celo telo. Dodatno, osip kod rubeole može da bude praćen svrabom, što nije slučaj kod morbila. Ono što jeste prisutno kod rubeole, a što ne karakteriše kliničku sliku morbila je otok subokcipitalnih limfnih žlezda, kao i žlezda smeštenih iza ušnih školjki i u predelu vrata obolele osobe, kaže dr Ristić i dodaje da kod rubeola infekcije mogu da budu prisutni i bolovi u zglobovima, koji su češći kod žena starijeg uzrasta, a retko su prisutni kod male dece i muškaraca.

Njegov savet roditeljima je da se kod pojave bilo kog od znakova ili simptoma rubeole ili morbila odmah jave izabranom pedijatru deteta, kao i u slučaju svake druge zarazne bolesti protiv kojih se sprovodi vakcinacija.

Osim visokih stopa hospitalizacije kod obolevanja od morbila, naročito u uzrastu nevakcinisane dece mlađe od pet godina i starijih od 20 godina, kod obolelih mogu da se jave komplikacije u vidu otitisa, dijareje, zapaljenja mozga, konvulzija, a najčešća komplikacija morbila s potencijalom za nastanak smrtnog ishoda je zapaljenje pluća, navodi dr Ristić.

Rubeola virus ima izražen teratogeni potencijal na plod u prvom trimestru trudnoće, koji se registruje kod 90 odsto obolelih trudnica, a dr Ristić kaže kako ova infekcija može da bude uzrok smrti ploda, spontanog pobačaja ili prevremenog porođaja.

Zaraznost

Prvi simptomi morbila javljaju se od sedam do 18 dana nakon inkubacije. Bolest u početku liči na prehladu s curenjem iz nosa i blagom temperaturom. Oči mogu da postanu crvene i osetljive na svetlo.

Kako bolest napreduje, obično od trećeg do sedmog dana bolesti, temperatura može da poraste i do 39 i 40 stepeni Celzijusa. Javlja se ospa koja traje od četiri do sedam dana, obično počinje na licu i širi se po celom telu. Posle infekcije ostaje doživotan imunitet.

Osobe obolele od morbila najzaraznije su od drugog do četvrtog dana pre i do četiri dana nakon izbijanja ospe.

Zaštita

Zbog potencijalne opasnosti za nastanak nakaznosti ploda, oštećenja sluha, vida, srca, mozga, koštano-zglobnog sistema, jetre i slezine, od izuzetnog je značaja da buduće trudnice budu prethodno vakcinisane MMR vakcinom u uzrastu kada je vakcinacija preporučena kalendarom vakcinacije u Srbiji, napominje dr Ristić.

Iako je tokom poslednja tri meseca dopunskim imunizacionim aktivnostima obuhvat vakcinacijom MMR vakcinom povećan na teritoriji Novog Sada i Vojvodine, dr Ristić ocenjuje da su potrebni dodatni napori svih u sitemu imunizacije, kako bi se dostigao željeni obuhvat od 95 osto vakcinisanih, naročito u uzrastu dece od jedne i dve godine života.

Efikasna zaštita protiv rubeole i morbila je MMR vakcina, koja štiti i od zaušaka. Jednom posetom lekaru i vakcinacijom MMR vakcinom istovremeno štitimo decu od tri različita oboljenja.