Svi roditelji znaju koliko je važno zaštititi decu od sunčevih zraka i sprečiti opekotine. Ali, jeste li znali da sunce može da izazove i druge neprijatne reakcije na koži – čak i ako dete nije "izgorelo"?

Dr Širin Gajd, dečiji dermatolog iz CHOC bolnice, otkriva koje su najčešće kožne reakcije na sunce kod dece, kako da ih prepoznate i na koji način da ih sprečite.

Šta je fotosenzitivnost?

Fotosenzitivnost je preterana i neuobičajena reakcija kože na sunce. Ako dete dobije otok na koži, jak svrab, crvenilo, osip ili čak ožiljke na mestima izloženim suncu (poput lica ili vrata), moguće je da nije reč o običnoj opekotini, već o ozbiljnijem obliku reakcije na sunčeve zrake.

Najčešće reakcije na sunce kod dece

Polimorfna svetlosna erupcija (PMLE), poznata i kao alergija na sunce ili trovanje suncem

Ova pojava se najčešće javlja dan ili dva nakon intenzivnog izlaganja suncu, obično na početku leta ili nakon odmora provedenog napolju. Reakcije se razlikuju od deteta do deteta, ali mogu da uključuju:

  • Male crvene tačkice ili plikove ispunjene bistrom tečnošću
  • Suve, hrapave, perutave površine koje liče na ekcem
  • Veće crvene i otečene promene, ponekad kružnog oblika sa jasno izraženom ivicom
  • Promene koje podsećaju na oblik mete – sa crvenim centrom, svetlijim prstenom i spoljnim crvenim rubom

Najčešće se pojavljuju na licu, vratu, rukama i nogama. Promene obično spontano nestanu za jednu do dve nedelje ako se dete više ne izlaže suncu. U međuvremenu, mogu da pomognu blagi kortikosteroidni gelovi i antihistaminici.

beba.jpg
Foto: Shutterstock

Da li svako dete može da ima alergiju na sunce?

Nažalost, da. Neka deca su sklonija ovim reakcijama zbog sledećih faktora:

  • Genetika – ako roditelji imaju istoriju alergija na sunce, veće su šanse da će ih imati i dete
  • Svetla put – deca sa svetlom kožom imaju manje melanina, koji štiti kožu od UV zraka
  • Određena medicinska stanja – deca sa autoimunim bolestima (npr. lupus) su podložnija fotosenzitivnosti
  • Lekovi – antibiotici, antidepresivi, lekovi protiv bolova ili akni mogu da pojačaju osetljivost na sunce
  • Osetljivost na hemikalije – neka deca reaguju na sastojke iz krema za sunčanje, kozmetike ili čak hrane

Za decu sa osetljivom kožom preporučuju se kreme sa fizičkim filterima, poput cink-oksida ili titanijum dioksida.

Kada morate kod lekara?

Posavetujte se sa pedijatrom ako dete ima:

  • Jake ili dugotrajne simptome
  • Pogoršanje posle svakog novog izlaganja suncu
  • Promene koje remete svakodnevne aktivnosti
  • Česte ponavljajuće epizode
  • Nejasan uzrok osipa

Lekar može da uputi dete kod dermatologa koji će postaviti preciznu dijagnozu i predloži odgovarajuće mere.

Ostali oblici reakcije na sunce kod dece

Solarna urtikarija – pojavljuje se u roku od 30 minuta kao crveni osip koji svrbi, u vidu koprivnjače. Simptomi obično nestaju sami za nekoliko sati.

Fitofotodermatitis – dolazi do reakcije kada koža dođe u kontakt sa određenim biljkama ili sokovima (najčešće limeta, celer, peršun ili smokve), a zatim se izloži suncu. Javlja se u vidu tamnih fleka, pruga ili mehurića, najčešće na rukama.

Reakcije izazvane lekovima – antibiotici, NSAIL lekovi, retinoidi i neki antihistaminici mogu pojačati osetljivost kože na sunce.

Aktinički prurigo – nasledni oblik fotosenzitivnosti koji najčešće pogađa decu latinskoameričkog porekla. Javlja se kao uporan osip i plikovi na licu i rukama.

Xeroderma Pigmentosum (XP) – retko genetsko stanje kod kog koža ne može da se obnovi nakon UV oštećenja. Osobe sa ovim poremećajem su izuzetno osetljive na sunce i u velikom riziku od razvoja raka kože, prenosi health.choc.org.

beba na plaži.jpg
Foto: Shutterstock

Kako da zaštitite dete?

Dr Gajd naglašava osnovne savete za zaštitu:

  • Koristite kreme sa SPF 50 ili više, koje štite od UVA i UVB zračenja
  • Birajte formule sa fizičkim filterima (cink-oksid, titanijum-dioksid)
  • Nanesite kremu na kožu deteta 15–30 minuta pre izlaska i iznova je mažite na svakih sat i po do dva (češće ako se dete kupa ili znoji)
  • Ne zaboravite da nanesete kremu na vrat, uši, teme i stopala mališana
  • Bacite kreme kojima je istekao rok trajanja

Još saveta za prevenciju sunčanih reakcija

  • Izbegavajte sunce u periodu između 10 i 14 časova
  • Oblačite dete u laganu, ali pokrivajuću odeću i obavezno mu stavite šešir
  • Koristite suncobrane i hladovinu kada ste duže napolju
  • Naučite dete zašto je važno da se štiti od sunca – i pohvalite kada to uradi

Ukoliko primetite neuobičajene promene na koži posle boravka na suncu, ne oklevajte da se obratite pedijatru ili dermatologu. U većini slučajeva, uz pravilnu negu i zaštitu, dete može bezbrižno da uživa u letnjim danima.

BONUS VIDEO:

DA LI SU KREME ZA SUNČANJE KANCEROGENE?! Stručnjaci otkrili: Ne morate da se kvarcate na suncu da bi dobili vitamin D  Izvor: DA LI SU KREME ZA SUNČANJE KANCEROGENE?! Stručnjaci otkrili: Ne morate da se kvarcate na suncu da bi dobili vitamin D