Razlike među decom nisu samo stvar ličnog utiska, potvrđuje to i nauka. Dugogodišnje istraživanje pokazalo je da već u prvim mesecima života može da se primeti razlika u temperamentu. Otprilike 40 odsto dece u istraživanju bilo je mirno i lako se prilagođavalo novim stimulansima, dok je oko 15–20 odsto pokazivalo pojačanu osjetljivost, burnije su reagovala na svetlo, zvukove i teško se umirivala.

Može li temperament da se promeni?

Stručnjaci ističu da temperament ne može potpuno da se promeni, ali ponašanje i emocionalne reakcije deteta mogu da se ublaže i oblikuju kroz vaspitanje. Ključni su faktori: doslednost, empatija, pozitivna komunikacija i podrška okoline (roditelja, staratelja, učitelja i vršnjaka).

Deca koja su u ranoj dobi reaktivnija i emocionalno intenzivnija mogu kroz vreme da nauče bolje da upravljaju svojim emocijama uz podršku i razumevanje, piše Parents.

Kada jedno dete traži više pažnje

Kod dece koja su intenzivnijeg temperamenta, roditelji se često suočavaju sa izazovima kao što su češći ispadi besa, teškoće sa snom, povećana potreba za kretanjem ili sklonost izazovnom ponašanju. Takva deca češće "testiraju granice", što može dovesti do iscrpljenosti roditelja, ali i osećaja krivice ako se drugo dete oseća zanemareno.

U takvim situacijama važno je:

  • Prepoznati potrebe svakog deteta pojedinačno
  • Prilagoditi pristup bez upoređivanja
  • Pružiti dodatno vreme i pažnju detetu kojem je to potrebno, ali i aktivno uključivati drugo dete u zajedničke aktivnosti

Saveti stručnjaka: kako olakšati svakodnevicu

Stručnjaci preporučuju nekoliko pristupa koji mogu da pomognu roditeljima:

Doslednost i empatija: Deca koja intenzivnije doživljavaju emocije najbolje reaguju na jasne granice i nežan, ali odlučan stil vaspitanja.

Predvidljivost: Rutine i unapred najavljene promene pomažu deci da se osećaju sigurnije.

Fleksibilnost i kompromisi: Prilagođavanje zahtevima situacije ne znači popuštanje – već znak poštovanja detetovih potreba.

Fokus na razumevanje: Umesto pitanja "Zašto se tako ponašaš?", korisnije je da pitate: "Šta ti treba?" ili "Kako ti mogu pomoći?"

Briga o sebi: Roditelji treba da neguju svoje emocionalno zdravlje kako bi mogli da ostanu strpljivi i prisutni u vaspitanju.

Vaspitanje zahtevnijeg deteta može da bude iscrpljujuće, ali i prilika za lični rast. Takva deca često nas nauče više o strpljenju, saosećanju i prilagodljivosti. Važno je znati da niste sami – podrška stručnjaka, partnera i zajednice može biti presudna u stvaranju ravnoteže i zdravog porodičnog života.

BONUS VIDEO:

Beba koja je vezana za mamu Izvor: Beba koja je vezana za mamu

(miss7mama.24sata.hr/Yumama/Nataša Zlatković)