Depresija, anksioznost, kao i samopovređivanje i suicid sve su učestaliji kod tinejdžera. Slobodan Negić iz Centra za nestalu i zlostavljanu decu govorio je o toj temi u emisiji "150 minuta" na TV Prva, gde je odgovorio i na pitanje da li to može da se dovede u vezu sa masovnom upotrebom pametnih telefona.

"Da, može da se dovede. Između 2012. i 2018. godine se dogodilo to omasovljavanje upotrebe smart telefona odnosno tehnologije. Mi ih i danas zovemo telefoni, ali to je izgleda sve samo nije telefon – to je portabilni video-klub, mogu da se igraju igrice, to je kao džepni kompjuter. Postoji jedna norveška studija urađena u Oslu, sa uzorkom od 37.000 ispitanika, čiji je cilj bio da pokaže da li postoji uzročno-posledična veza između porasta brojeva u kategorijama samopovređivanje, depresija, anksioznost i suicid i masovne upotrebe telefona. Onda je izdvojeno konkretno pitanje vezano za samopovređivanje, ispitanici su dobijali pitanje da li su se u prethodnih godinu dana samopovređivali na neki način. Ispostavilo se da je u kategoriji onih koji koriste smart uređaj više od tri sata dnevno, 25,8 odsto njih prijavilo samopovređivanje u prethodnoj godini. Znači, definitivno postoji neka uzročno-posledična veza između provođenja vremena na društvenim mrežama, konkretno je vezano za to, i stope suicida", rekao je on.

Negić je pomenuo i knjigu američkog sociologa i psihologa dr Džonatana Hejta, koja "skreće pažnju na značaj igre u našem formativnom periodu i upravo govori o tome kako je negde između 2012. i 2018. godine taj skok cifara o kojem mi pričamo, on nije mali, između 50 i 150 procenata su skočile brojke u ovim kritičnim kategorijama. To koincidira sa masovnom upotrebom smart telefona i on kaže da je detinjstvo zasnovano na igri zamenjeno detinjstvom sa pametnim uređajima".

On je istakao da zvanično deca mlađa od 13 godina ne bi trebalo da imaju nalog na društvenoj mreži, ali da svuda u svetu mnogo ranije deca dolaze u kontakt sa smart uređajima.

"Ono što bih izdvojio je da ne treba samo da gledamo sate. Samo provođenje vremena na Internetu nije opasno samo po sebi, važno je razlikovati funkcionalnu i nefunkcionalnu upotrebu toga. Isto kao kada dete izlazi napolje, kada kažemo važno je da se samo bude napolju, pa nije, važno je i šta radimo."

Šta može da se uradi

Slobodan Negić je odgovorio i na pitanje šta može da se uradi kako bi deca manje koristila ove uređaje.

"Veliki broj škola je već uveo pravilo da se smart uređaji ne koriste tokom časova i to se radi tako što se savet roditelja složi između sebe i zatraže i to je izvanredan primer kako treba u praksi da zaštitimo decu", rekao je Negić, pa istakao da se deca uglavnom ne bune u vezi sa tim pravilom, već njihovi roditelji.

"Možda će roditelji malo da se ljute na mene, ali dosta često je bio slučaj da zapravo najveći problem i potekne od roditelja. Ima roditelja koji kažu ’ne, ne možete vi da oduzmete mom detetu to pravo, ja moram da mogu da komuniciram sa njim’. To sve stoji, pravno je potkrepljeno, međutim, sama deca ne pružaju otpor, čak podržavaju da odlože na primer telefon u plastičnu kutiju pre početka časa, deca vole strukturisano okruženje, da im se kaže pravilo. Tako da, mislim da od našeg okruženja, roditelja, od nas velike dece zavisi, velika je naša uloga u tome".

Negić je istakao da je Internet još uvek nezaštićena zona, te da mnogi roditelji u toj sferi nisu dovoljno zaštitnički nastrojeni.

"Malo smo kao roditelji objektivno postali previše protektivni, malo smo zaštitnički nastrojeni jer se plašimo za bezbednost. Međutim, u Internet okruženju smo maltene neprotektivni, mislimo da su to neke igrice i to, a Internet je džungla, tu ima svega, vrlo ozbiljnih stvari", rekao je on, pa na kraju dao i savet mladim roditeljima:

"Odložite trenutak kontakta sa smart uređajima, neće ništa pobeći".

BONUS VIDEO:

Digitalna demencija kod dece TikTok/stricek_dusko