Još mnogo toga se ne zna o anksioznosti i mentalnim bolestima, ali naučnici su skoro saglasni da se većina razvije kroz kombinaciju genetske predispozicije i faktora sredine.
Studija Univerziteta u Viskonsinu sada upozorava da anksiozni roditelji imaju veliku šansu da ovu svoju osobinu prenesu na potomke.
Naučnici su dugo istraživali anksioznost u porodici i mislili da se prenosi tako što dete posmatra nervoznog roditelja, pa i samo postaje takvo.
Studija sprovedena na majmunima, ipak, pokazuje da je stvar u genima. Budući da je reč o primatima sličnim nama, naučnici veruju da rezultati mogu da se primene i na ljude.
Analizom strukture mozga u anksioznim porodicama majmuna ustanovljene su sličnosti, pa tako mozak anksioznih roditelja i dece liči u delu koji je zadužen za odgovor na strah.
Naučnici veruju da je rana dijagnoza anksioznosti veoma važna, jer deca koja prve simptome dožive u ranom detinjstvu imaju veliku šansu da razviju depresiju ili anksioznost kasnije tokom života. Preterana stidljivost i veliki strah praćen mučninom prilikom polaska u školu, neki su od alarmantnih signala.
Koliko dugo posle carskog reza ne smete da zatrudnite? Ako prođe manje od ovoga veće su šanse za komplikacije
20 najlepših kratkih imena za devojčice: Roditelji ih obožavaju, imaju samo 3 ili 4 slova
Kako da se pripremite za porođaj? 7 važnih stvari koje treba da uradite na kraju trudnoće
Emilija čeka 7. sina, a dr Milošević otkriva: Jesu li neke žene predodređene da rađaju samo dečake?
Koje ukuse najviše vole bebe u stomaku? Evo i zašto trudnice treba da jedu čokoladu