Tradicionalno, u našem narodu kult hrane deo je domaćinskog mentaliteta i srdačnosti. Uz sve poštovanje istorije, specifične i kvalitetne kuhinje koju i Svetska zdravstvena organizacija ceni i koju je uvrstila u posebnosti našeg podneblja (ajvar, proja, kajmak), neophodno je probuditi svest o dobrobiti i kontroli unosa hranjivih materija i kalorija.

Kako i koliko gojaznost može uticati na neplodnost i kakvi problem se mogu javiti u trudnoći, pitali smo prof. dr Miroslavu  Gojnić-Dugalić, ginekologa, Odeljenja za patologiju trudnoće Ginekološko-akušerske klinike Kliničkog centra Srbije.

Jedini problem –  gojaznost

U svakodnevnom životu ni obrazovani ljudi ne posvećuju pažnju koliko kalorija unose tokom obroka. Veliki uspeh je i redovna briga o kvalitetu namirnica i odnosu unosa belančevina, minerala, oligoelemenata, vitamina, ugljenih hidrata, masti i dovoljne količine tečnosti. Redovni obroci i fizička aktivnost imaju veliki doprinos u održavanu zdravlja svake jedinke.

Kako gojaznost utiče na otežano začeće?

– U praksi se često mogu naći uredni rezultati oba partnera kod kojih se gojaznost izdvaja kao jedini problem. U osnovi, pored poremećaja metabolizma, hormonske fukcije, obezbeđivanja adekvatne ovulacije, mogu biti prisutni i skriveni problemi koji se uredno prevazilaze regulisanjem težine. Dovođenjem organizma u ravnotežu i regulisanjem težine, žene spontatno zatrudne. Gde počinje problem? Uzrok gojaznosti nije uvek samo uzimanje veće količine hrane ili energetski bogatih hranljivih materija.

Upravo primarno fetalno programiranje (ono što smo dobili tokom našeg intrauterinog života) i dok smo bili bebe, može naš organizam baždariti tako da budemo skloni gojaznosti. I promenjen balans hormona štitne žlezde odražava se na usporavanje metabolizma i pojavu gojaznosti. Masno tkivo utiče na metabolizam hormona, pa kod muškaraca dovodi do lošijeg kvaliteta sperme ili nedovoljne pokretljivosti spermatozoida, a gojazne žene imaju veće šanse da boluju od sindroma policističnih jajnika i drugih bolesti izazvanih neredovnom menstruacijom i hormonskim promenama. U velikom broju slučajeva gojazne osobe kod kojih se javlja sterilitet, svođenjem težine na razumnu meru postaju plodne.

Na Klinici za ginekologiju organizovan je timski rad užestručnih endokrinoloskih službi, saradnja sa Institutom za bolesti metabolizma, a radom pod  jednim krovom Kliničkog centra Srbije i Univerziteta u Beogradu, obezbeđen je vrhunski stručni pristup ovim problemima.

Sita i zdrava trudnica

U ginekologiji se gojaznost posmatra kao nosilac rizika za vreme začeća i u perinatologiji, periodu trudnoće, vantelesnoj oplodnji, kao i  kod endokrinoloških problema. Gojazni ljudi izloženi su većem riziku od hiruške intervencije.
– Gojaznost nosi rizik od pojave povišenog krvnog pritiska u trudnoći. U takvim stanjima, ukoliko se na vreme ne uoči problem i ne obezbedi terapija, dolazi do slabijeg napredovanja i stagnacije rasta ploda. Takvim bebama se prati cirkulacija, kako nedostatak urednog protoka krvi ne bi smanjio kvalitet tkiva fetusa i organizam izložio hipoksiji (nedostatku kiseonika). Kod gojaznih osoba veći je i rizik za pojavu urinarnih i vaginalnih infekcija, kao i komplikacije porođaja.

Svaku trudnoću, pa i onu koja se smatra najzdravijom, redovno bi trebalo da prati ginekolog. Tako se na vreme, korak unapred, uočavaju promene koje savremena medicina može da prevaziđe. Iste promene, ukoliko ih ne zapaze trudnica ili lekar (kao što je gojaznost) kasnije mogu napredovati i dovesti do komplikacija i zdravstvenih problema kod žene, ali i poremetiti prirodni kapacitet ploda. Gojaznost u trudnoći nosi rizik od pojave gestacionog dijabetesa, kada je neophodno ishranu stabilizovati tako da vrednosti šećera ne opterećuju plod. Veoma je važno da majka ne oseća glad, jer je balans šećera veoma bitan i za nju i za plod. Ne treba zaboraviti da je trudnoća drugo stanje. A to znači da organi koji su nam uredno radili van trudnoće, nekada tokom trudnoće ne postižu zahtevani, zadati nivo. Veoma je važno da lekar na vreme uoči da u organizmu trudnice postoji predispozicija ili da je takav problem na pomolu. Ukoliko se uoče na vreme, moguće ih je rešiti korak pre nego što se manifestuju.

Zdrava trudnica – zdrava beba

Gojaznost nije uzrok problema samo tokom trudnoće, već to može biti i nakon porođaja. Sprečavanjem i pravovremenim otkrivanjem promene u organizmu žene, može se smanjiti morbiditet populacije i obezbediti zdravo društvo.
– Važno je napomenuti da se svaka promena u organizmu trudnice direktno odražava na zdravlje deteta. Kvalitet krvi majke, oksigenacija krvi (količina kiseonika u krvi), cirkulacija (od materice ka posteljici, pa kroz pupčanik do bebe), obezbeđuje plodu dotok hranjivih materija i kiseonika. To je važan aspekt koji se odnosi ne samo na rast i razvoj ploda već i na kvalitet tkiva dece. Važno je da dete rođenjem dobije genetski kapacitet koji nije oštećen problemima tokom trudnoće majke. Taj nivo pružanja medicinskog znanja i pomoći poznat je kao fetalno programiranje. Novorođena populacija dece na taj način nema predispozicije za pojavu gojaznosti, dijabetesa ili hipertenzije.

Ovim jednostavnim koracima, ranim prepoznavanjem postojećih problema, mogu se sprečiti bolesti. Multidisciplinarni tim lekara Klinike za ginekologiju i akušerstvo i Instituta za bolesti metabolizma u okviru Kliničkog centra Srbije i Medicinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, uz individualni pristup svakom pacijentu obezbeđuje rađanje zdravih beba, jer su upravo zdrava deca najvaće bogatstvo svakog društva.

Mogući uzroci steriliteta:

Godine su važan uzrok steriliteta (infertiliteta), naročito kod žena. Tako je mogućnost steriliteta kod žena između 35-44. godine dvostruko veća nego između 30-35. godine

  • Hormonski poremećaji – poremećaji menstrualnog ciklusa, menopauza ili poremećaji ovulacije i razvoja jajne ćelije, smanjenje ovarijalne rezerve, prekomerna gojaznost, ekstremna mršavost, poremećaj rada štitne žlezde, povišene vrednosti prolaktina i muških hormona,
  • Preterana fizička aktivnost, stres…
  • Neprohodnost jajovoda je najčešći uzrok steriliteta (40-50 odsto). Može biti delimična ili potpuna, izazvana upalom, endometriozom, postojanjem priraslica nastalih posle operacija u maloj karlici (operacija slepog creva, jajnika, cista na jajniku i sl.), prethodnom vanmateričnom trudnoćom…
  • Slabija funkcija jajnika, što dovodi do izostanka ovulacije (javlja se i kod žena sa naizgled urednim menstruacijama)
  • Anomalije materice
  • Endometrioza (ćelije sluznice materice van materice)
  • Polipi, pregrade i miomi
  • Policistični jajnici i policistični sindrom
  • Promene na grliću materice
  • Zapaljenja, tumori, urođene anomalije
  • Imunološki problem
  • Psihički razlozi – opterećenost željom za trudnoćom, napetost i stres

Tekst priredila Vesna Stanimirović