Dete rođeno s fetalnim alkoholnim sindromom, odnosno dete čija je majka svakodnevno pila alkohol tokom trudnoće, pati od trajnih oštećenja, smatraju stručnjaci.

Svetska statistika kaže da je broj dece koja se zbog majčinog opijanja rađaju s nizom malformacija nevelik - od jednog do tri na hiljadu novorođenčadi.

Iako statistički žene iz našeg regiona odstupaju od proseka, brojni slučajevi, ipak, ostaju neotkriveni, upozoravaju hrvatske lekarke dr sc. Vanja Slijepčević Saftić i prof. dr Zora Zakanj s Klinike za pedijatriju KBC-a "Sestre milosrdnice".

"Dete se razvija i svaki dan čekanja za njega je izgubljeno vrijeme", napominju lekarke.

"Tek nakon rođenja možemo po spoljašnjim karakteristikama posumnjati da se radi o fetalnom alkoholnom sindromu. U načelu je zaostajanje u rastu prisutno još u fetalno doba, a deca su manje telesne mase na rođenju. Imaju specifične facijalne dismorfije koje ukazuju na to da se radi o detetu s fetalnim alkoholnim sindromom. No dok sumnju ne potvrdimo ili ne opovrgnemo, ne možemo reći da li je zaista fetalni alkoholni sindrom", objašnjava dr Slijepčević Saftić za Večernji.

Takvoj deci se, kažu ove lekarke, doslovno menja i izgled, a njihovo je lice, kako objašnjava dr Zakanj, malo, oči su im široko razmaknute, donja vilica uvučena, smanjen im je obim glave.

Međutim, sve to može upućivati i na neke druge sindrome, pa mnoga deca ostaju bez prave dijagnoze. Nikad se, naime, u karijerama ovih uglednih lekarki nije dogodilo da  trudnica prizna da ima problema s alkoholom. S druge strane, lekarima nije dopušteno da takvu sumnju provere analizom krvi ili urina.

"Majke to dosta vešto skrivaju, tako da je problem opijanja teško uočiti. One ne govore o tome - i zbog sebe i zbog okoline. Treba im prići s oprezom i pridobiti ih", ističe dr Zakanj, podržavajući inicijativu svoje koleginice dr Slijepčević Saftić da se uvede u Hrvatskoj testiranje trudnica na alkohol.

"Radi se o mentalnoj retardaciji koja sa sobom nosi slabiju implementaciju u društvo. Alkohol pogađa deo mozga za emocije i frontalni korteks koji diriguje svim oblicima ponašanja. Kako dosta slučajeva ostane nedijagnostikovano, puno se dece kasnije u školi vodi kao da imaju, recimo, ADHD sindrom", upozoravaju sagovornice Večernjeg.