Stanje trudnoće ne predstavlja bolesno, već stanje unapređenja zdravlja žene. 

Trudnoća se odlikuje porastom sinteze hormona sreće, zato se i naziva blaženim stanjem. Mnogobrojne promene u organizmu koje prate trudnoću su estetske prirode, hormonalne, ali su sigurno i najlepše i najupečatljivije iskustvo u životu. Svaka trudnoća je individualno iskustvo i doživljaji vezani za trudnoću su potpuno različiti, kao što je i svaka beba ličnost za sebe. Ono što je zajedničko svakoj budućoj mami u svakoj trudnoći jeste briga za plod i želja da porođaj protekne najbolje moguće. Da bi se to omogućilo potreban je pre svega pozitivan stav, stručna pomoć u vođenju trudnoće, balansiran-higijensko dijetetski režim i relaksacija.

Fizička relaksacija u trudnoći - šetnja

Mnoge devojke intenzivno vežbaju pre trudnoće. Neke žele da održe nivo forme, ali je zbog promena u organizmu koje nastaju i njegovih već postojećih povećanih potreba za oksigenacijom, opterećenja kardiovaskularnog i koštano-mišićnog sistema, potrebno smanjiti nivo fizičke aktivnosti.

Nove fizičke aktivnosti u trudnoći nisu zabranjene, ali moraju biti dozirane i sigurno ne agresivne. S toga značaj redovne šetnje tokom trudnoće proizlazi iz činjenice da ona kod 90 procenata žena u ovom periodu predstavlja i oblik fizičke aktivnosti i oblik relaksacije.Šetnju u trudnoći treba svakako prilagoditi karakteristikama trudnoće, objektivnom stanju u kome se trudnica nalazi i proceni lekara o bezbednosti.

U psihosomatskom pogledu šetnja ima više pozitivnih efekata na sami tok trudnoće: sprečava preterani porast telesne mase, poboljšava oksigenaciju, održava trudnicu dinamičnom i omogućava brz oporavak nakon porođaja. Šetnja je i odlična priprema za porođajno iskušenje, jer za mnoge mame  porođaj predstavlja pravi maraton. Pored toga šetnja ima pozitivan efekat na smanjenje mogućnosti za razvoj gestacijskog dijabetesa, održavanja gipkosti koštanomišićnog sistema i pozitivnog stava.

Masaža u trudnoći  

Trudnoća, naročito u poslednjem trimestru, praćena je bolom u leđima, težinom u nogama usled zastoja venske drenaže, većom telesnom težinom, migrenom, nesanicom  i problemima sa kontrakcijama. S tim u vezi, ona može biti stresno stanje i fizičkom i u mentalnom smislu.Računajući na promene koje se dešavaju tokom devet meseci, masaža može doneti pravi osećaj blagostanja i uspostavljanja inicijalnog kontakta sa bebom.

Masaža za trudnice je osmišljena da zadovolji potrebe žena tokom trudnoće. Ona oslobađa telo napetosti dajući mu mogućnost da se nosi sa fizičkim, hormonalnim i emocionalnim promenama koje prate trudnoću. 

Redovna masaža tokom trudnoće je idealna dopuna za zdravstvenu zaštitu trudnice i ima dokazanu terapijsku efikasnost. Ona opušta majku fizički i psihički i može se koristiti za olakšavanje porođaja. Masažu treba poveriti samo profesionalcima kao što su babice, medicinske sestre akušeri ili prethodno obučeni fizioterapeuti. Od važnog je značaja međusobno poverenje sa terapeutom. Posebno se preporučuje nakon prva tri meseca, tj nakon stabilizacije fetusa, u drugom i trećem trimestru. 

Masaža za trudnice je nežna i izvodi se u specijalizovanjim ustanovama, a u odnosu na stanje trudnice traje od 10 minuta do sat vremena. Preporučljivo je primenjivati je jednom nedeljno tokom drugog, odnosno dva do tri puta nedeljno tokom trećeg trimestra. Ona ima za cilj da poboljša cirkulaciju, opustiti mišiće i kožu i ublaži bol nogu, lumbalne kičme i leđa. Masaža pruža trudnici mogućnost da mirne i spokojne trenutke podeli sa svojom bebom. Ona  pomaže trudnicama da se osećaju dobro u svojoj koži i žive skladno sa telesnim promenama.

Sastavni deo priprema za porođaj, predstavlja i potreba da se mama razmazi, posveti se sebi i opusti. Beba, osetljiva na emocionalna stanja svoje mame, takođe ima koristi od ovog iskustva blagostanja. PageBreak

"Plutanje" u trudnoći

Sa intrauterinim rastom i razvojem, težina ploda, plodove vode i ovojnica počinje da bude opterećenje za koštano-mišićni i kardiovaskularni sistem majke. Ovakvo stanje često je praćeno bolnim sindromima u donjim partijama leđa i nogu, osećajem otežalosti donjih ekstremiteta, napetosti mišića i zglobova. Neretko spuštanje ili okretanje ploda dovodi do njegovog naleganja na sliv v.cave, uretere ili n.ishiadicus majke. U ovakvim slučajevima jedna od tehnika za opuštanje - plutanje, može da predstavlja prijatni neagresivni manevar vraćanja bebe u optimalnu poziciju.

Potrebe ploda zajedno sa hormonalnim promenama koje prate period trudnoće, naročito u njenom poslednjem trimestru, dovode do značajnog opterećenja kardiovaskularnog sistema, sa povećanjem srčanog minutnog volumena, krvnog pritiska, otežanom limfnom drenažom i zadržavanjem vode na nivou ekstracelularne tečnosti.
Osećaj da se i majka i beba nalaze u zaštićenoj sredini kakvu samo majčina utroba pruža je jedinstven i neponovljiv osećaj iskonskog blaženstva.

Stoga snižavanje nivoa hormona i kortizola, dovodi do balansa u funkciji kardiovaskularnog i respiratornog sistema, vraćajući vitalne funkcija na bazalni nivo. Evidentni porast hormona sreće i pozitivan dopaminergički efekat omogučavaju restrikciju hroničnog bola i bolji protok krvi svih tkiva, pa i materice. Time kao i intenzivnom fizičkom relaksacijom mišića snižava se O2 potrošnja za 16 odsto. Jedan sat plutanja ekvivalentan je četiri do šest sati sna, što je za trudnice u poslednjem trimestru ili one koje pate od nesanice tokom trudnoće veoma bitno. Oslobođena sile gravitacije i pumpanja krvi i limfe nasuprot sili gravitacije vaskularizacija i najudaljenijh delova tela, biva optimalizovana, koja za posledicu ima bolju oksigenaciju. 

Plutanje omogućava svojevrsni vid revitalizacije, fizičke relaksacije, oporavka mišićnog i koštanog sistema, balansiranja vitalnih funkcija, psihičkog sjedinjavanja i produbljivanja veze majke i fetusa. Plutanje pruža jedinstveni osećaj bestežinskog stanja za oboje, mogućnost poistovećivanja majke sa detetom po principu “odraza u ogledalu” - dvostrukog plutanja kako čeda u materici i majke u kabini, tako i u visokim koncentracijama oslobođenih endorfina, hormona koje nazivamo prirodnim opijatima i hormonima sreće.

Benefiti plutanja za trudnice su: dovodi do revitalizacije i fizičke relaksacije, oporavlja koštani i mišićni sistem i priprema ga za porođaj, smanjuje pritisak ploda i opterećenje  kičmenog stuba, umanjuje otoke, balansira vitalne funkcije majke, reguliše krvni pritisak i limfnu drenažu, sprečava razvoj hipertenzije i gestacijskog dijabetesa, poboljšava oksigenaciju i vaskularizaciju svih organa i materice, poboljšava fizičku i mentalnu simbiozu majke i fetusa, poboljšava kvalitet sna i reguliše nesanicu i sprečava razvoj anksioznosti pre i depresije nakon porođaja.

Tekst: Dr Biljana Đorđević