Bez obzira na to o kojem životnom dobu se radi, svaka žena mora da se potrudi da dovede sebe i svoje telo u dobro zdravstveno stanje. To podrazumeva dobro balansiranu ishranu, odnosno odgovarajuće unošenje minerala i vitamina, naročito folne kiseline, ali i prekid sa lošim navikama - kao što je pušenje i konzumiranje alkohola.

Mnoge prednosti u odgajanju dece mogu da budu na strani majke koja je rodila u srednjim godinama. Obično je karijera već ostvarena, a stepen tolerancije je mnogo veći nego kod mladih žena, odnosno parova. Osim toga, stariji parovi pružaju veći osećaj sigurnosti svojoj deci, jer su finansijski i emocionalno stabilniji. To je povoljna okolnost i možda dobar preduslov da se kasnije u životu lakše krene životnim stazama.

Da li trudnoća posle 35. nosi i neke rizike?  

Svako doba nosi izvesne rizike, a stručnjaci se slažu da se rizici sa godinama povećavaju. No, bez obzira na «nepovoljnu» statistiku, u razvijenom svetu svaka peta žena odlaže  materinstvo do 35. godine života. Velika većina rodi zdravu decu. Ohrabrujuće za žene u četrdesetim je podatak da u tim godinama - sa dobrim opštim zdravljem, žena ima veće šanse za kvalitetno potomstvo od onih u tridesetim, koje pritom nisu zdrave. Brojni su razlozi zašto žene odlažu rađanje dece. Mi ćemo navesti neke za koje verujemo da su najvažniji.

Koje promene su doprinele kasnijem rađanju dece?

Život žena se znatno menja - pre nekoliko stotina godina, retko koja žena je doživela menopauzu. Početkom 20. veka, prosečni životni vek žena je bio 50 godina, dok je u današnje doba očekivani život žena u SAD 82. godine, sa tendencijom porasta. Ne samo da se produžio životni vek, već se kvalitet života popravio, čemu se najviše i duguje kada je u pitanju ovaj fenomen. Da bi se to postiglo, neophodno je da žena vodi brigu o svom telu - na način optimalan za njeno zdravlje, a u tome mora da ima bezrezervnu podršku muškarca.

Da li postoje neke olakšavajuće okolnosti za žene koje su odlučile da rađaju u četrdesetim?

Zbog napretka u lečenju neplodnosti, unapređenja prenatalne kontrole, anestezije i tehnike carskog reza - mnoge trudnoće se odvijaju uz manje problema i brige.

Šta svaka žena, a pogotovo buduća trudnica, može da uradi za svoje zdravlje?

Za svaku ženu je važno da ima saznanja o svom zdravlju, što se ne odnosi samo na njeno reproduktivno zdravlje, već na sve aspekte koji se tiču njenog tela. Pored opštih zdravstvenih aspekata, tu spada: anatomija žene, reproduktivni sistem, ženski hormoni, bolesti koje su česte kod žena, karcinom kod žena, kozmetski aspekti, menstruacioni ciklus, seksualnost, plodnost, kontracepcija, neplodnost, trudnoća, majčinstvo, menopauza i na kraju zrelo, odnosno postmenopauzno doba.

Šta podrazumeva savet da žena treba da bude proaktivna?

Jednostavno rečeno, to znači da ne treba čekati da se dogode nepovoljne stvari, već da ih treba preduprediti - brinući unapred o svom zdravlju. Što se tiče opšteg zdravstvenog stanja, pored izbegavanja nepovoljnih činilaca kao što su stres, depresija, alkoholizam ili bilo koja zavisnost, izuzetno je važno da se žena pravilno hrani i da vežba, odnosno da je fizički aktivna. Ukoliko je obim struka veći od 90 centimetara, velika je opasnost od pojave srčanih oboljenja, visokog pritiska i dijabetesa.

Kako se još može postići top forma da bi se rađalo u četrdesetim?

U prvom redu oslobađanjem od različitih zavisnosti kao što su pušenje, alkohol, sedativi i druge supstance. Pored opasnosti od raka pluća, srčanih bolesti i nebrojeno drugih problema, duvan i dalje privlači više od 30 odsto žena u Srbiji. Nažalost, i alkohol postaje sve ozbiljniji problem. Posebno ako žene počnu da piju u kasnijem životnom dobu, jer su tada osetljivije i potrebna im je manja doza nego muškarcima da upadnu u probleme kao što je ciroza jetre i hepatitis. Zbog različite anatomije, žene oboljevaju od srca oko deset godina kasnije nego muškarci. Međutim, ako se to desi dok je žena mlađa, tada je smrtnost znatno veća nego kod muškaraca.

Šta preduzeti u pogledu zdrave ishrane?

Balansirana ishrana, bez nezdravih grickalica posle večere, uz redovnu fizičku aktivnost će pripremiti vaše telo za veliki izazov kakav je trudnoća i rađanje deteta. Dodaci ishrani (suplementi) u vidu folne kiseline, vitamina C i cinka su poželjni i pored balansirane ishrane, jer su današnje namirnice uglavnom siromašne tim elementima.

Koja iskustva iz prethodnih trudnoća mogu da koriste budućim mamama?

Ukoliko starija trudnica ima iskustva sa prethodnim trudnoćama koje su bile praćene povišenim krvnim pritiskom, gestacionim dijabetesom ili nekom drugom komplikacijom, tada mogu da izvedu zaključke korisne za sledeću trudnoću. Uz dodatne napore, sve navedeno može da se izbegne. Još jednom valja napomenuti da svaka trudnoća predstavlja događaj za sebe.

Da li ima pozitivnih aspekata rađanja dece u zrelom životnom dobu?

Na veliku radost budućih majki, postoje pouzdani dokazi da su deca starijih majki bolja u školi i da se kasnije u životu lakše snalaze, naročito kada je posao u pitanju. Statistički gledano, čak i ako ste prešli četrdeset godina, vi i dalje imate blizu 99 odsto šansi da rodite zdravo dete. Rađanje bebe će vam doneti prilične obaveze, ali će vam istovremeno odvući misli od krize srednjih godina i predstojeće menopauze.

Ukoliko imate stariju decu, eto vam dobre pomoći kada je u pitanju vaša beba. Dobijanjem bebe ćete izbeći sindrom napuštenog gnezda, koji nastaje kada vaši potomci odu za svojim životom. Sa bebom u rukama, godine postaju manje važne. Podizanje deteta je prilična gimnastika, pa nemate dodatnu obavezu da idete na vežbe.

Majka priroda nije feminista

Jajne ćelije sa kojima je žena rođena, stare zajedno sa njihovom vlasnicom. Za sada ne postoji način da se bilo kakvim sredstvima to promeni i da jajne ćelije postanu mlađe nego što jesu. Majka priroda nije feminista, i kao takva je odredila da žene rađaju između 20 i 30 godina.

Da li poznate ličnosti rađanjem u kasnijem životnom dobu mogu da ohrabre buduće mame koje se uspešno nose sa godinama?

Apsolutno. Uzmimo samo primer glumice Đine Dejvis. Ona je prva svetska zvezda koja je rodila posle 40. godine. Preciznije, u 48. godini je rodila blizance. Mnoge slavne ličnosti, poput Madone i glumice Džejn Sejmur su izazvale veliko interesovanje svetske javnosti svojim trudnoćama u kasnim četrdesetim, odnosno ranim pedesetim. Ono što nas Madona „uči", jeste saznanje da je mnogo važnije biti u dobroj kondiciji, odnosno dobrom zdravlju, nego što su godine koje nosimo.

Kako žene ostaju trudne u tako zrelim godinama?

Oplodna moć žena opada sa godinama, i to već posle tridesete. Posle 35. je to još izraženije, dok su posle 40. šanse minimalne. Većina žena koja pokušava da zatrudni u pedesetim, obično ne uspeva u svojoj nameri. Pored lekova koji se upotrebljavaju, one nalaze rešenje i u doniranim jajnim ćelijama.

Prim. dr Dragoslav Lekić, spec. ginekolog-akušer