O značaju dojenja i načinima kako da se odneguje laktacija, koja je prirodan proces, razgovarali smo sa dr Suadom Biševac, iskusnim pedijatrom, sa neonatalnog odeljenja bolnice u Novom Pazaru - u kojoj se godišnje rađa po dve i po hiljade beba.

Kada se i kako dojka priprema za lučenje mleka?

- Mamogeneza predstavlja rast i razvoj mlečne žlezde dojke. Ta faza se odvija u trudnoći, pod uticajem hormona.

Laktogenezu karakteriše početak sinteze (stvaranja) i sekrecije (lučenja) mleka. Ova faza započinje oko sedmog meseca trudnoće i traje tokom prvih nedelja po porođaju.

Galaktopoeza je proces dugoročnog trajnog održavanja sinteze, lučenja i otpuštanja mleka iz dojke. Ova faza počinje nakon dve nedelje dojenja, a količina mleka koja se stvori iznosi oko 800 do 1.000 mililitara na dan, pa i više. Dojka je organ koji proizvodi onoliko mleka koliko ga dete traži.

Koji mehanizmi pokreću laktaciju?

- Laktaciju (dojenje) regulišu dva hormona - prolaktin i oksitocin. Prolaktin stimuliše stvaranje mleka i njegovo otpuštanje u alveole mlečne žlezde. Oksitocin dovodi do kontrakcije ćelija koje se nalaze oko alveola, i na taj način istiskuje mleko iz njih u mlečne kanaliće, sve do otvora na bradavici. Ove hormone stvara hipofiza, a njihova sekrecija je pod kontrolom hipotalamusa.

S obzirom da je hipotalamus centar neuroendokrinog sistema i da njegova jedra luče brojne hormone i suspstance koje stimulišu ili sprečavaju oslobađanje hormona hipofize, on utiče na vegetativne funkcije, emotivno i afektivno ponašanje. Zbog toga, razni fizički, metabolički i psihički stimulusi mogu da blokiraju ili pojačaju kako stvaranje i sekreciju, tako i otpuštanje mleka iz dojke.

Da li se uz količinu maminog mleka menja i njegov sadržaj?

- U prvim danima (obično prva četiri dana) se luči kolostrum, čija količina najčešće ne prelazi 50 mililitara na dan. Kolostrum je gusta, lepljiva, žućkasta tečnost (žuta boja potiče od visokog sadržaja karotena). Karakteriše ga visok sadržaj belančevina, a nizak sadržaj masti i ugljenih hidrata. Njegova glavna vrednost je zaštitna. Naime, on sadrži visoke koncentracije imunoglobulina (uglavnom IgA) i antitela koja štite novorođenče od brojnih virusnih i bakterijskih prouzrokovača bolesti. Stoga se može reći da je kolostrum "prva bebina vakcinacija" protiv mnogih bakterija i virusa. Kolostrum, takođe, pomaže bebama pri pražnjenju prve stolice - mekonijuma.

Nakon kolostruma se luči takozvano prelazno mleko (najčešće do 14. dana). U ovom periodu dolazi do postupnog povećanja količine mleka od 50 na 100, do 500 mililitara na dan. Vrlo je promenljivog sastava - kako iz dana u dan, tako i u toku dana. U mleku postepeno opada koncentracija belančevina, imunoglobulina i liposolubilnih vitamina (rastvorljivih u mastima), a raste koncentracija masti, laktoze, hidrosolubilnih vitamina (rastvorljivih u vodi) i ukupan sadržaj energije.

Zašto je zrelo mleko prozirnije, da li to ima veze sa kvalitetom?

Zrelo mleko se javlja nakon dve do tri nedelje, odnosno krajem prvog meseca dojenja. Ono izgleda vodenije i prozirnije, pa često stvara zabludu kod majki da nije kvalitetno. Toj zabludi doprinosi i činjenica da mleko nije isto na početku i na kraju podoja. Na početku je bistro i prozirno (prvo mleko), zbog većeg sadržaja vode i laktoze. Ono je slatko i lako privuče bebu da sisa. Na kraju podoja je bogato mastima ("zadnje"  ili skriveno mleko) i ima veću energetsku gustinu, stvara osećaj sitosti kod bebe, koja tada prestaje da sisa. Vrlo je važno da dete isprazni dojku do kraja, da isisa ovo "zadnje" mleko, koje je energetski najjače.

Može li stres da zaustavi laktaciju, samim tim i dojenje?

- Stres nema nikakvog uticaja na prolaktin, hormon koji stvara mleko, ali ima privremeni uticaj na oksitocin, hormon koji pomaže mleku da poteče. Znači, ako je majka pod jakim stresom, mleko će na kratko prestati da teče, ali je to privremenog karaktera. Čak i kada uzrok stresa potraje, mleko će teći sve dok mama svoju bebu doji. Sistem za lučenje mleka je vrlo "izdržljiv". Odnosno, refleks lučenja oksitocina je osetljiv. Može da prestane privremeno, ali se brzo ponovo oslobađa.

Zbog čega dolazi do takozvanih kriza laktacije?

- Nekada se dešava da nakon nekoliko meseci uspešnog dojenja nastupi takozvana kriza dojenja. Ona obično nastaje od drugog do šestog meseca laktacije - kada dolazi do nesrazmere u brzini rasta odojčeta i količine majčinog mleka. Tada je najvažnija uloga zdravstvenih radnika - oni će majku da nauče postupcima kojima se povećava količina mleka.

Kriza dojenja se savladava povećanim brojem podoja i potpunim pražnjenjem dojki, uz odgovarajuću ishranu i odmor majke.

Najčešće greške koje dovode do nedovoljnog lučenja i dotoka mleka su: smanjen apetit deteta zbog davanja drugih vrsta hrane i tečnosti, zbunjivanje deteta davanjem flašice i varalice - što može da stvori zabunu kod bebe u pogledu dojenja, jer je sasvim različita tehnika koja se primenjuje za sisanje dojke, u odnosu na sisanje cucle. Potom, nedovoljna učestalost podoja, prerano izbačen noćni podoj, nedovoljno dug podoj, nepravilan položaj odojčeta pri sisanju, kratki podoji koji se obavljaju na brzinu, zbunjenost i nesigurnost majke, iscrpljenost, bolest majke, korišćenje veštačke bradavice prilikom dojenja, odvojenost majke i deteta, neadekvatna ishrana majke, pospanost ili bolest odojčeta. Uklanjanjem ovih nepravilnosti i uzroka slabijeg stvaranja i dotoka mleka, moguće je prevazići i krizu laktacije.

Kako uvežbati refleks otpuštanja mleka

Postoji takozvani refleks otpuštanja mleka. Glavni stimulus koji pokreće ovaj refleksni luk jeste sisanje deteta, odnosno taktilni nadražaj bradavice usnama i jezikom. Dete sisanjem draži nervne završetke u bradavici i areoli dojke, odakle se nadražaj prenosi do hipotalamusa i hipofize - koja luči prolaktin i oksitocin, a oni dovode do stvaranja i lučenja mleka. Refleks otpuštanja mleka se obično "uvežbava" prvih nekoliko dana po porođaju. On može da bude stimulisan ili blokiran raznim faktorima. Tako sisanje deteta, draženje bradavica, dečji plač, pogled na dete, samopouzdanje, toplina, psihička stabilnost... stimulišu refleks otpuštanja mleka. Sa druge strane - strah, umor, brige, iscrpljenost, hladnoća, bol, pušenje, alkohol... koče ovaj refleks.

I malo je nekad dovoljno

Ako se podoj prerano prekine, može se desiti da beba sisa samo prvo mleko, pa će slabije da napreduje - iako majka ima dovoljno mleka. Ovo su najčešće zablude i greške koje dovode do nepotrebnog uvođenja dohrane i postepenog prekida dojenja. Majke treba da znaju da je prvih 10 do 14 dana stvaranje mleka relativno oskudno, ali i da je i to "malo" sasvim dovoljno za njihovo dete. Najčešće greške nastaju upravo u ovom periodu, kada se nepotrebno uvodi dohrana, dok period laktacije još nije u potpunosti uspostavljen.

U kojim situacijama majka, ipak, treba da doda bebi adaptirano mleko?

Ako je količina mleka toliko mala da ne može da obezbedi pravilan rast i  razvoj odojčeta - majka će možda morati da odojčetu dodaje adaptirano mleko, dok se odgovarajućim postupcima ne poveća njena količina mleka. Pri dojenju je važno pravilno postaviti odojče na grudi, kao i da majka prilikom svakog podoja nudi obe dojke, da doji češće i duže, danju i noću, najmanje 10-12 puta u toku 24 časa. Između podoja, mleko treba izmlazati, a ako je odojče uznemireno, treba mu dati dojku a ne cuclu. Dete treba redovno meriti. Kada se težina bebe popravi, postepeno se smanjuje ishrana adaptiranim mlekom, a nastavlja se samo podoj. Majka treba da se hrani pravilno i da se što više odmara. Ukoliko je majka motivisana, uporna i ima podršku porodice i zdravstvenih radnika, ove poteškoće se mogu prevazići.