Makrobiotički način ishrane je utemeljen na organskoj hrani, celovitim žitaricama, mahunarkama, i ostalim biljnim namirnicama koje se smatraju zdravim. Iz samog naziva makrobiotika: macros bios je grčka reč koja znači "dug život", može da se nasluti njen cilj - zdrav i dug život. Uprkos činjenici da ishrana u makrobiotici igra presudnu ulogu, ne treba smetnuti sa uma i druge makrobiotičke zahteve i principe. Svi oni nam pomažu da svoj život učinimo

Makrobiotika insistira na tome da hrana koju čovek svakodnevno unosi u organizam treba da bude prirodna, celovita i organski gajena


što zdravijim, produktivnijim i dužim.

Načela makrobiotičke ishrane

Makrobiotika insistira na tome da hrana koju čovek svakodnevno unosi u organizam treba da bude prirodna, celovita i organski gajena.
Prirodna - znači da nakon setve ili ubiranja nije prerađivana ili izlagana aditivima, konzervansima ili veštačkim bojama. Jedino takva hrana je prirodna. Celovita - znači da tokom različitih procesa prerade iz hrane nisu odstranjeni njeni hranljivi sastojci. Takođe je važno da se hrana što češće jede u svom prirodnom obliku - jer je dokazano da, na primer, beta-karoten iz šargarepe ne deluje isto na organizam kada se uzima izdvojen iz nje. Ista

Kratka istorija makrobiotike Još su filozof Heraklit i lekar Hipokrat u antičko vreme govorili o važnosti ishrane u ljudskom životu, naglašavajući da ona treba da bude u skladu sa prirodom. U Kini je Huang Di (Žuti Car) podučavao o ishrani koja je prilagođena godišnjim dobima, a koja je preduslov dugog i zdravog života. Ipak, od prethrišćanskih vremena do danas, najveća zasluga za očuvanje makrobiotike kao načina života i ishrane pripada milionima običnih ljudi koji su se pridržavali njenih načela. Oni su, zapravo, živeli u skladu sa uslovima podneblja i konzumirali lokalne "plodove zemlje", a svakodnevnom kreativnošću su mudro koristili na izgled "oskudne" namirnice.

stvar je i sa ostalim vrednim sastojcima, koji se često prodaju izdvojeni iz svog primarnog "sedišta" - celovite namirnice.


Makrobiotika zahteva i da namirnice koje čovek koristi za ishranu budu organski gajene, kako bi se po svaku cenu izbegla genetski modifikovana hrana (GMO), otrov savremenog doba. To podrazumeva hranu uzgajanu na zemljištu koje dugo nije bilo tretirano bilo kakvim hemikalijama, i čiji usev nije tretiran ni u jednom razdoblju rasta. Takva hrana se naziva organska ili ekološka, a dostupna je i kod nas u prodavnicama zdrave hrane.


Konzumiranjem organski gajene hrane se izbegava unos štetnih materija u organizam (hemikalije, veštačke boje, aditivi...), a istovremeno omogućava organizmu da upije što veći broj hranljivih sastojaka iz namirnica. Inače, štetnost pesticida je naročito naglašena kod dece, jer sprečava apsorpciju važnih nutrijenata iz hrane, koji su neophodni za zdrav rast i razvoj. To može da ostavi posledice za ceo život.
PageBreak

Makrobiotička ishrana u trudnoći

Trudnoća nije vreme za velike promene, pa ni u ishrani. Stoga se ne preporučuje radikalni prelazak na makrobiotičku ishranu kada ste već u drugom stanju. Idealno bi bilo, ukoliko to želite, da postepeno pređete na takav način ishrane godinu dana pre planiranja trudnoće.
Tokom samog graviditeta, možete u svoju ishranu da uvedete neke promene, i tako je poboljšate. Iskustva žena koje su makrobiotičari, govore da nisu imale nikakvih problema zbog takve ishrane ni za vreme trudnoće, niti prilikom porođaja. Naprotiv, većina njih se hvali lakim porođajem i zdravom i jakom decom, otpornom na bolesti.

Namirnice koje treba izbegavati

Prema makrobiotičkim načelima, trudnice bi trebalo da izbegavaju neke namirnice. Odlučno NE je rezervisano za kafu, cigarete, alkohol i droge, ali i za rafinisane proizvode (belo brašno, beli šećer, rafinisana ulja, kuhinjsku so). Nije poželjno jesti ni "brzu" hranu, crveno meso, mlečne proizvode (osim jogurta i kiselog mleka - i to u manjim količinama), jake začine. Smatra se da ovi proizvodi više štete trudnici i plodu nego što im koriste.

Dobre namirnice

Da biste obogatili ishranu, uvedite: ekološki i organski gajene proizvode, dosta celovitih žitarica - smeđi pirinač, proso, ječam, zob, kukuruz, pšenicu, raž i heljdu, korenasto i slično povrće - šargarepu, paštrnak, bundevu, repu...

Makrobiotika danas                                                                                                                                                                                                                                                                    Drevna znanja o ishrani su u 20. vek preneli osnivač moderne makrobiotike - Japanac Džordž Ohsava, i njegov sledbenik Mičio Kuši. Njihovom zaslugom je napravljen globalni pomak u širenju makrobiotičkih načela o zdravom životu. Na taj način smo i mi, na ovim prostorima, početkom 80-ih godina 20. veka dobili stručno obučene instruktore i učitelje makrobiotike. U Srbiji postoji mnoštvo prodavnica makrobiotičke hrane, nešto manje je učitelja makrobiotičkog kuvanja, dok su retkost jedino specijalizovani makrobiotički restorani, kojih imamo tek nekoliko.

Mahunarke bi, uz žitarice, trebalo da svakodnevno budu na meniju, naročito pasulj (pre svega crveni, crni i šareni) i sočivo. Orašasto voće (lešnici, bademi, orasi) je prepuno kvalitetnih ulja, ali i semenke (od suncokreta, bundeve...) - pa svakog dana treba uzimati po šaku-dve. Soja u zrnu ili ljuspicama se ne preporučuje, ali su zato dobri proizvodi od soje (tofu, tempeh, miso). Izuzetno je zdravo lisnato povrće (spanać, blitva, zelje, kopriva, zelena salata), a u ishrani su poželjne i alge (vakame, nori, arame, hijiki, kombu...).

Prirodni suplementi

Uz korigovanu ishranu, za vreme trudnoće možete da uzimate i prirodne dodatke, poput Spirulina alge (može da se nabavi i u tabletama) - koja je odličan izvor proteina, vitamina i minerala, a pomaže kod anemije i umora. Preporučuje se, takođe, lan i laneno ulje, koji su bogati omega-3 masnim kiselinama, što je presudno za razvoj detetovog mozga, krvotoka i imunog sistema. A smanjuju i rizik od nastanka postporođajne depresije.

PageBreak

RECEPTI 


Namaz od tofua

Potrebno je:
- pola kašike pirinčanog misa
- kašika tahinija (puter od susama)
- kašika vode
- 150 g tofua (sira od soje)
- dve kašike naseckanog mladog luka

Priprema: Stavite sve sastojke u mikser i izmiksujte.

Miso supa

Potrebno je:
- 5 šolja vode
- pola šolje šargarepe, narezane na štapiće
- šolja luka, narezanog na polumesece
- pola šolje kupusa, narezanog na tračice
- kašika ipo ječmenog misa

Priprema: Narezano povrće staviti u vodu i, kada proključa, kuvati 15 minuta poklopljeno, na laganoj vatri. Izvaditi malo supe, i u tome razmutiti miso, pa tu mešavinu vratiti u supu i kuvati još dva-tri minuta.



Brankica Mikić