Nenad Stefanović iz Udruženja tužilaca Srbije kazao je za da ne postoji apsolutno sigurna zaštita deteta na internetu, ali da postoje programi od kojih je velika većina besplatna, koji se mogu naći jednostavnom "Gugl" pretragom.

"Oni mogu da prate aktivnost deteta i da mu zabrane pristup ka neželjenim sadržajima. Sa sve većim širenjem interneta pojavio se i veliki broj provajdera koji sada već i sami u sklopu svojih paketa nude određenu mogućnost blokade nedozvoljenog materijala na kompjuteru koje dete koristi. Oni se baziraju na biranju liste sa neželjenim sadržajem, na osnovu čega softver dalje zabranjuje pristup određenom sajtu i ograničava slanje ličnih podataka sa računara na mrežu", objašnjava on i dodaje da je najsigurniji vid zaštite deteta na internetu da roditelji direktno imaju uvid u istoriju njegovog "surfovanja" kako na računaru tako i na njihovim mobilnim telefonima.

"Visokotehnološki kriminal obuhvata skup krivičnih dela gde se kao objekat izvršenja i kao sredstvo izvršenja krivičnog dela javljaju računari, računarske mreže, računarski podaci, kao i njihovi produkti u materijalnom i elektronskom smislu. U poslednje vreme za sve više stvari se oslanjamo na internet. Plaćamo račune, kupujemo, planiramo, ostvarujemo poslovne i privatne kontakte sa ljudima na drugom kraju sveta. Samim tim se izlažemo riziku da nam neko hakuje podatke, odnosno dođe u posed naših ličnih podataka, brojeva platnih kartica, a zatim da ih zloupotrebi i pričini ogromnu materijalnu štetu", naglašava on.

Vršnjačko nasilje - Ucene, iznude i fizičko nasilje

Nenad Stefanović objašnjava za "Blic" da onlajn vršnjačko nasilje izvršavaju mlađi maloletnici, kao i deca ispod 14 godina. Kako objašnjava, prema izveštajima organa starateljstva, radi se o maloletnicima koji potiču iz porodice srednjeg socijalnog statusa.

"Mahom su to učenici srednjih stručnih škola, duševnog i psihičkog razvoja u skladu sa godinama ili nešto nižeg - priča Stefanović i dodaje da nema pravila da li takva deca dolaze iz potpunih ili nepotpunih porodica. On objašnjava da je motiv nasilja uglavnom oko devojke, statusa u društvu, ali i pripadnost navijačkim grupama."

"Oni napadaju žrtve koje su sličnih godina i psihosocijalnog statusa, a krivična dela koja čine su ugrožavanje sigurnosti, ucena i neretko u poslednje vreme i iznuda - reketiranje, kao i zakazivanje fizičkog sukoba putem interneta."

On dodaje da se kao vaspitne mere uglavnom primenjuju su sudski ukor ili vaspitne obaveze.

"To podrazumeva mahom društvenokorisni rad, a kod recidivista pojačan nadzor roditelja ili organa starateljstva. Kada se suoče sa posledicama takvog ponašanja (krivična prijava, sudski postupak - pristup sudu, saslušanje), maloletnici uglavnom više ne ponavljaju dela", tvrdi Stefanović.

Pedofilija - Najmlađi su najugroženiji

Prema nekim međunarodnim podacima, u svakoj sekundi na internetu širom sveta vreba 750.000 takozvanih seksualnih predatora, odnosno lica koja prate profile korisnika društvenih mreža i pokušavaju da uspostave kontakt i imaju kreirane naloge sa lažnim podacima (npr. predstavljaju se kao vršnjaci maloletnih lica) sa namerom da dođu do eksplicitnih fotografija maloletnika.

Kako kažu u Ministarstvu unutrašnjih poslova, od 2010. u Srbiji je podneto 169 krivičnih prijava za krivična dela prikazivanje, pribavljanje i posedovanje pornografskog materijala i iskorišćavanje maloletnog lica za pornografiju i iskorišćavanje računarske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih dela protiv polne slobode prema maloletnom licu.

"Žrtve ovih krivičnih dela su uglavnom deca od 8 do 13 godina koja koriste internet bez nadzora. Takođe, primetno je da se starosna granica dece koja postaju žrtve na internetu smanjila jer roditelji dopuštaju sve mlađoj deci da koriste društvene mreže, kao i da dobijaju pametne telefone preko kojih imaju pristup internetu bez kontrole, kameru i različite aplikacije", kažu u MUP-u.

Oni objašnjavaju da pedofili stupaju u kontakt sa decom tako što se lažno predstavljaju kao njihovi vršnjaci i polako i strpljivo kroz dopisivanje stiču poverenje kod deteta.

"Nakon toga oni prelaze na komunikaciju sa kamerom i dolaze do obnaženih fotografija dece. Nakon što dobiju fotografije, počinju ucene da će iste postaviti na internet i deca u strahu pristaju da se dalje fotografišu. Imali smo slučaj da je osumnjičeni napravio lažni profil na Fejsbuku i predstavljao se kao devojka, a potom je dečacima hakovao profile i tražio nage fotografije da bi im vratio profil, a onda je fotografije i snimke prodavao na Darknetu", kažu u MUP-u.

Nenad Stefanović iz Udruženja tužilaca objašnjava da je u našem krivičnom zakonodavstvu za posedovanje pornografskog sadržaja sa maloletnicima predviđena kazna zatvora od tri meseca do tri godine.

"Izmenama i dopunama Krivičnog zakonika od 1. juna biće inkriminisano i kao pomoću sredstava informacionih tehnoligija svesno pristupi slikama, audio-vizuelnim ili drugim predmetima pornografske sadržine nastalim iskorišćavanjem maloletnog lica, za šta je predviđena novčana kazna ili kazna zatvora do šest meseci. Radi se o novom obliku izvršenja ovog krivičnog dela, te je krivična odgovornost proširena sa lica koja poseduju pornografski sadržaj na lica koja "samo" kliknu na sajt sa takvim sadržajem", objašnjava on.

Krađa identiteta - Zlodelo iz pakosti, ali i zbog novca

Kako objašnjava Nenad Stefanović, osobe koje hakuju profile na mrežama i kradu tuđe identitete jesu mahom maloletna lica muškog pola, kao i stariji maloletnici.

"Prema izveštajima organa starateljstva, radi se o maloletnicima koji potiču iz porodice srednjeg ili visokog socijalnog statusa. To su mahom učenici srednjih stručnih škola na smeru informacionih tehnologija, visokog intelektualnog razvoja, po pravilu asocijalnog karaktera, teško se integrišu u socijalni milje svojih vršnjaka, profili osoba koji se osećaju izuzetno jakim iza računara, i nema pravila da li dolaze iz potpunih ili nepotpunih porodica."

On dodaje da je motiv apostrofiranje intelektulanih sposobnosti i nespornih veština u korišćenju informacionih tehnologija, ali i osveta prema licu koje ih je nekada povredilo.

"Međutim, ima i toga da oni besciljno nanose štete objektu napada, ali neretko i pribavljanje protivpravne imovinske koristi. Žrtve su veb-sajtovi, korisnici društvenih mreža, sajtovi organizacija čiju delatnost ne podržavaju, tako što ubace virus, prave lažne profile i ostavljaju kompromitujućih podataka o vlasnicima tih profila", kaže Nenad.

On kao primer navodi da je petnaestogodišnji dečak iskoristio znanje iz oblasti informacionih tehnologija da bi protivpravno prisvojio između 5.000 i 6.000 evra.

Prevencija - Sve veća zloupotreba interneta

U Nacionalnom kontakt centru za bezbednost dece na internetu ukazuju da postoji sve veći broj zloupotreba novih tehnologija.

"Ovaj centar, pre svega ima preventivnu ulogu, edukuje građane kako da zaštite decu na internetu, budući da informatička pismenost nije na dovoljno visokom nivou. Prema istraživanjima, roditelji, odnosno odrasli građani nisu dovoljno upoznati sa opasnostima koje postoje na internetu. S druge strane, deca i mladi su najugroženiji, iako su tehnički napredniji u novim tehnologijama, odnosno bolje i brže se snalaze u inovacijama za korisnike koje se stalno pojavljuju na internetu", objašnjavaju u Centru, dodajući da deca, međutim, nemaju dovoljno životnog iskustva da prepoznaju rizike od onlajn komunikacije sa nepoznatim osobama, nepromišljenog postavljanja sadržaja na mrežu i uopšte realnih posledica ponašanja u virtuelnom svetu.