1. Časovi muzike

Zahvaljući njima ne samo što deca poboljšavaju svoja akademska dostignuća, nego i stariji ljudi, koji su učestvovali u istraživanju, demonstrirali su sporiji proces starenja.

2. Bavljenje sportom

Dobra fizička forma povećava sposobnost učenja. Grupa nemačkih naučnika je 2007. godine ustanovila da učenici nakon vežbanja za 20 odsto brže usvajaju nove termine, nego pre njega. Tromesečno istraživanje je dokazalo da se nakon vežbanja cirkulacija krvi u delu mozga koji je odgovoran za pamćenje i učenje, povećana za 30 odsto.

3. Ne čitajmo deci - čitajmo zajedno sa njima

Ukoliko čitamo zajedno sa decom, možemo uzrokovati i ranu pojavu pismenosti kod njih. 

4. Nedostatak sna ne ide u prilog! 

Studija koja je sprovedena na 3000 učenika Rod Ajlenda, utvrdila je da su učenici koji su imali "odličan" prosek spavali 15 minuta više od onih koji su imali "dobar" prosek, a oni su spavali 15 minuta više od onih koji su imali "dovoljan" prosek, itd. Svaka četvrtina sata sna je veoma važna!

5. IQ ne znači mnogo bez samodiscipline

Desetine naučnih istraživanja su ustanovila da je snaga volje odlučujući faktor za uspeh. Učenici sa jačom voljom pokazivali su bolja umeća i dobili su priliku da biraju najbolje obrazovne ustanove za nastavak svog školovanja.

PageBreak

6. Učenje kao aktivan proces

Mozak nam omogućava da naučimo mnogo više u aktivnim stanjima, nego u pasivnom prijemu informacija. Pravilo "dve trećine" pokazuje da bi dobro naučili stih, iskoristimo 30 odsto predviđenog vremena da pročitamo, a dve trećine da ponavljajmo kako bi što bolje zapamtili (u ovom slučaju je ponovljanje aktivnije stanje od čitanja).

7. Uspešna deca = vesela deca

Nema sumnje da su srećniji ljudi uspešniji od onih koji su nezadovoljni, imaju bolje plate, češće stupaju u brak... Kako da odgojimo srećno dete u srećnog čoveka? Najpre pokušajmo da budemo srećni roditelji! 

8. Slatkiši mogu da budu korisni

"Wall Street Journal" je objavio rezultate istraživanja odnosa ishrane učenika i njihovog akademskog rada. Deca vole da jedu slatkiše, a to i nije tako strašno, jer slatko ubrzava aktivnost mozga. Jedini problem je što se jedu u pogrešno vreme (tokom igranja, pred spavanje...) tako da, ako dozvolite vašem detetu da jede slatko, neka to bude za vreme učenja ili u školi, a ne za vreme odmaranja. 

9. Druženje sa vršnjacima 

Roditelji češće razmišljaju o opasnostima i lošem uticaju "lošeg društva", a ređe o prednostima "dobrog" društva. Živeti u bezbednoj okolini, ići u dobru školu i biti u dobrom društvom, može odrediti uspeh života deteta.

10. Vera u našu decu

Artur Aron, socijalni psiholog, izneo je rezultate svojih ekperimenata u školama: kada su novi nastavnici došli da rade u određenim odeljenjima dobili su informaciju da su, na primer, Jelena, Vasilije i Tamara veoma talentovana deca (imena dece su slučajno izabrana). Neverovatna stvar je u tome da su upravo ti učenici znatno poboljšali svoje performanse u učenju jer su se nastavnici ophodili prema njima kao deci koja "obećavaju" i tretirala ih kao talentovane. Sva deca koja su bila pod ovim "tretmanom" na kraju godine i ekperimenta povisili su svoj IQ za 10 bodova, a trećina njih čak 22 i više bodova. 

Naravno, uvek postoji mogućnost da istraživanja nisu potpuno tačna, ali bar možemo da razmislimo o njihovim rezultatima i neke primenimo u vaspitanju naše dece. 

Despot i njegova mama Sara vam šalju < />

O autoru:

Sara Oster Rokvić

Dipl. filolog iz Beograda.
Mama dečaka Despota i veliki zaljubljenik u književnost i slikarstvo.
Autor Instagram-bloga @momsters, namenjenog budućim i sadašnjim mamama.