Tokom spavanja se okrepljuje i opušta ceo organizam. Tada sporije varimo hranu, odmaramo jetru, srce i pluća, prerađujemo sadržaje i iskustva doživljenih tokom budnog dela dana. Ukoliko izostane odgovarajuća doza spavanja (koja je za svakoga od nas različita), to utiče na stvaranje osećaja umora, razdražljivosti, mrzovolje. Nedovoljno sna može doprineti pojavi različitih bolesti, pre svega, onih koje se odnose na imunološki i neuroendokrini sistem. Zato, kada "loše" ili nedovoljno spavanje potraje, zdravlje postaje ozbiljno ugroženo, a nivo imuniteta oslabljen. Kod dece, kao česta posledica nespavanja javlja se smanjena koncentracija što može rezultirati i češćim fizičkim povredama, napadima agresije, slabijem školskom uspehu. Takođe, loš i prekratak san može biti uzrok psihofizičkih problema deteta u kasnijim godinama njegovog života.

Kada je pravo vreme za uspostavljanje pravilne navike spavanja deteta?

Odmah, tačnije, što je ranije moguće. Idealno je da još dok je dete beba, vi kao roditelj izgradite sopstveni stav, da li ono spava u svom krevetu ili svojoj sobi ili ne.... I jedna i druga opcija imaju svoje prednosti i nedostatke. Danas se sve češće čuju argumenti ZA spavanje u istom krevetu jer se time omogućuje blizak odnos roditelja i deteta, što utiče na stvaranje sigurnosti deteta, osećanje zaštićenosti i bezbednosti.

U snu se, zaista, raste

U toku spavanja se luče brojni hormoni koji štite organizam od različitih infekcija. Između ostalih, luči se i hormon rasta koji potpomaže detetov dalji razvoj i rast.

Potrudite se i da uslovi za san budu odgovarajući, na primer, nemojte pretopljavati dete pod uverenjem da će se noću otkriti i da će mu biti hladno. Naprotiv, previsoka temperatura će mu pre naškoditi nego koristiti. Takođe, ako  naviknete dete da spava u sobi sa sasvim spuštenim roletnama, ili u potpunoj tišini, kasnije će imati teškoća da zaspi, kada ovi uslovi izostanu. 

Kako ćete uticati na navike spavanja kod deteta?

Ritam dana. Za svako dete je neophodan odgovarajući ritam dana. On podrazumeva približno isto vreme kada se obeduje i kada se odlazi na spavanje. Koliko god se dete bunilo da ne želi da spava, na vama je da svojim roditeljskim autoritetom postignete barem minimum reda i discipline u vašem domu. Vreme kada se obeduje i vreme odlaženja na spavanje su upravo taj minimum.

Spavanje i gojaznost

Američki centar za kontrolu bolesti (CDC) smatra da postoji izražena veza između gojaznosti i spavanja. Naime, istraživanja pokazuju da se kod nedovoljnog spavanja za 58 do čak 89 odsto povećava rizik od nastanka gojaznosti kod dece. Sa druge strane, svaki dodatni sat spavanja smanjuje navedeni rizik za 9 odsto. Kako je to moguće? Spavanje utiče na neuropeptide koji regulišu apetit, kao što su leptin i grelin. Nivo leptina je niži kada deca dovoljno spavaju, a ukoliko je spavanje nedovoljno, deca imaju osećaj gladi pa više i uzimaju hranu. Zato, dovoljno spavanja pomaže i održavanju normalne telesne težine deteta.

Ritual. U predškolskom uzrastu mnoga deca pokazuju izražen otpor prema spavanju. Oni veruju da će se u njihovom odsustvu (dok spavaju) desiti nešto veoma važno i, jednostavno, ne žele to da propuste.  Razlog odbijanja spavanja je često i potreba da budu više sa svojim roditeljima. Željni su pažnje i zajedničkog vremena. Zato, kako bi im „omilili“ odlazak na spavanje, pronađite ritual u kome ćete zajedno uživati. Ritual može biti čitanje pred spavanje, slušanje umirujuće muzike, šaputanje tajni, topla kupka, izmišljanje avantura... Cilj ovih aktivnosti je da dete jedva čeka ove trenutke i da im se raduje, umesto što na svaki način želi da ih izbegne.

Koliko spavanja je dovoljno?

Uobičajena preporuka pedijatara je:

  • deca uzrasta 1 – 5 godina: 12 do 15 sati dnevno.
  • osnovci : 10 – 12 sati
  • srednjoškolci: 8,5  - 10 sati

Podrazumeva se da svako dete ima svoju individualnu potrebu za snom, koja zavisi od brojnih psihofizičkih faktora. Tako, nekim osnovcima je potrebno više od 12 sati sna dnevno, dok su neka deca odmorna tokom celog dana i sa 9 ili 10 sati spavanja.

Ipak, vreme i okolnosti u kojima živimo, kao i neprekidni razvoj tehnologija, opšti napredak i stalno nove igre za provod u slobodnom vremenu (kompjuterske igrice, play station...) uveliko su uticale na promene navika savremenog deteta. Drugačije su i navike ishrane, učenja, igre, spavanja. Upravo zato, sa sigurnošću se može reći da većina dece predškolskog uzrasta ne spava dovoljno, a da njihovi roditelji nisu svesni mogućih posledica.

Koliko spavanja je dovoljno VAŠEM detetu?

S obzirom da su individualne razlike velike, da se tokom uzrasta menja potreba za spavanjem kod deteta, kako biste znali da li vaše dete dovoljno spava, zapitajte se: "Da li svako jutro moram da probudim dete za školu ili vrtić? Da li često zaspi tokom vožnje u kolima? Da li je tokom dana često nervozno i razdražljivo?" Ukoliko su vaši odgovori potvrdni, dobili ste jasnu poruku da treba da promenite naviku spavanja kod svog deteta. Možda neće biti lako, ali će biti višestruko korisno kada jednom u tome uspete.