Opšte je poznato da dojenje pozitivno utiče kako na majku, tako i na bebu. Dojenjem deca dobijaju izvrstan imunitet, zadovoljavaju nutritivne potrebe, takođe ostvaruju prisniju vezu sa majkom. Ova vrsta sigurnosti koja se između majke i deteta ostvaruje dojenjem, kasnije doprinosi da deca koja su dojena imaju bolje kognitivne sposobnosti, imaju veći stepen samopouzdanja i sigurnosti. 

Dojenje doprinosi pravilnom rastu i razvoju vilica. Za pravilan razvoj neophodno je da dojenje traje minimum šest meseci. Kraće dojenje od šest meseci ili odsustvo dojenja, dovodi do češćih pojava ortodontskih anomalija. Nova istraživanja ukazuju na to da prolongirano dojenje nije povezano sa razvojem karijesa kod dece. Tako danas i dečiji stomatolozi ohrabruju majke, da doje svoju decu. Međutim, ono što može doprineti razvoju karijesa je često dojenje tokom noći i učestalo hranjenje na flašicu, pogotovu zaslađenim napicima. 

Šta je to optimalna dužina dojenja je tema oko koje se i dalje veoma polemiše. Ono u čemu se svi slažu je da dojenje treba da traje minimum šest meseci. Ranije se smatralo da je poželjno dete dojiti do oko godinu dana, dok su danas te preporuke pomerene, pa se savetuje dojenje dece do oko dve godine, naravno uz adekvatnu primenu i uvođenje i druge hrane neophodne za rast i razvoj dece.