Mlečni zubi imaju veliki značaj za razvoj celokupnog orofacijalnog sistema kod dece. Oni nisu samo "privremeni zubi". Najintenzivniji razvoj orofacijalnog sistema se dešava upravo u vreme kada su mlečni zubi prisutni u ustima. 

Vreme nicanja mlečnih zuba

Vreme nicanja mlečnih zuba je idividualno (razlikuje se od deteta do deteta). Tako da dete ne treba upoređivati sa decom njegovog uzrasta i ne treba se brinuti usled eventualnih odstupanja. Preranom pojavom mlečnih zuba se smatra kada oni niču pre trećeg meseca, a kada se prvi zub pojavi nakon prvog rođendana smatra se da je to zakasnelo izbijanje zuba. 

Prvi zub koji se pojavljuje kod beba je donji centralni sekutić i on se obično javlja oko šestog meseca, kod najvećeg broja dece. Nakon nekoliko meseci se javljaju i gornji sekutići, kao i bočni donji i gornji sekutići (oko osmog meseca). Zubi koji sledeći izbijaju su mlečni molari, javljaju se u periodu od desetog do četrnestog meseca i oni ne rastu odmah pored sekutića, nego ostavljaju prostor za očnjake koji se javljaju u uzrastu od 14. do 20. meseci. Drugi mlečni molari se javljaju u periodu od 24. do 30. meseca. Time se završava period nicanja mlečnih zuba. 

Siptomi izbijanja mlečnih zuba 

Period nicanja mlečnih zuba kod beba je veoma specifičan. Ovaj period je period veoma intenzivnog rasta i razvoja čitavog orofacijalnog sistema deteta, praćen brojnim procesima i promenama, veoma je buran i dinamičan. Može biti veoma zahevan i za samog roditelja. Tako da bi roditelji trebalo da obrate pažnju na simtome koji prate nicanje mlečnih zuba. 

Izbijanje prvih zuba kod beba često je praćeno povećanim lučenjem pljuvačke, otečenom i osetljivom gingivom, opštom uznemirenošću deteta i poremećajem spavanja.

Oprez, povišena temperatura nije posledica nicanja zuba!

Najnovija naučna istraživanja ukazuju na to da nicanje zuba nije praćeno povišenom telesnom temperaturom, što su mnogi roditelji, pedijatri i dečiji stomatolozi dovodili u vezu. Ukoliko dete dobije povišenu temperaturu u periodu kada niču mlečni zubi, neophodno je dete odvesti pedijatru koji će utvrditi tačan razlog pojave povišene telesne temperature. Pripsivanje pojave povišene temperature posledici nicanja zuba može biti veoma opasno, jer može obustaviti potragu za pravim razlogom pojave povišene telesne temperature kod deteta. Često se faza izbijanja mlečnih zuba, poklapa sa fazom pada imuniteta kod malog deteta i njegovoj izloženosti određenim mikroorganizmima po prvi put, što može izazvati infekcije i porast telesne temperature. 

Kako ublažiti simptome nicanja zuba

Trebalo bi biti oprezan sa upotrebom oralnih gelova za ublažavanje simptoma nicanje zuba. Ovi gelovi deluju lokalno na mestu aplikacije, ali ih deca u tom uzrastu gutaju, tako da treba voditi računa o količini. Ukoliko se koriste treba ih mazati u veoma tankom sloju. Takođe u našem narodu je rasprostranjen običaj da se iritirana mesta izbijanja zuba premazuju belim vinom, što je pogrešno. Alkohol se brzo resorbuje sa mesta primene i ulazi u krvotok deteta. Tako da ovaj savet naših baka ipak ne treba poslušati.  

Simptomi nicanja zuba detetu se mogu ublažiti mehanički, masažom iritiranog mesta. Upotreba raznih glodalica može biti od pomći. Na tržištu postoji velik broj ovih pomagala u vidu igračaka i mogu biti privlačni deci. Hlađenje iritiranog mesta takođe može pomoći. Postoje glodalice koje se hlade i veoma prijaju deci. Ove glodalice ne treba zamrzavati, već samo ohladiti.

PageBreak

Redosled nicanja stalnih zuba

Mlečnih zuba ima ukupno dvadeset. Oni vremenom ustupaju mesto stalnim zubima, kojih ima trideset dva. Stalni zubi dolaze na mesto mlečnih, a preostali se smeštaju u predeo vilice iza dela koji su zauzimali mlečni zubi. Prvi stalni zub koji niče je stalna šestica i javlja se oko šeste godine. Za njom slede donji sekutići, pa gornji.

Oko osme godine niču premolari, a zatim očnjaci između devete i jedaneste godine i drugi stalni molari u periodu između jedaneste i trineste godine. Sa nicanjem umnjaka(oko osamneste godine) završava se period izbijanja stalnih zuba. 

Razlike između mlečnih i stalnih zuba

Osim po broju, mlečni zubi se od stalnih razlikuju po veličini, njihove krunice su manje i kraće od krunica stalnih zuba, jer je i usna duplja deteta u tom periodu manja, samim rastom i razvojem vilica povećava se prostor za smeštaj zuba, a samim tim su i stalni zubi većeg obima. 

Mlečni zubi su belji od stalnih, jer je njihova gleđ manje providna i slabije mineralizovana od gleđi stalnih zuba.

Gleđ i dentin mlečnih zuba su veoma tanki, mnogo tanji od gleđi i dentina stalnih zuba. Trošenje mlečnih zuba, je upravo posledica njihove tanke gleđi. Tanja gleđ i dentin dovode i do toga da se karijes na mlečnim zubima veoma brzo razvija. 

Takođe pulpa mlečnih zuba (srž zuba) je veoma voluminozna. Ovo je osetljivi deo zuba, sadrži nervne završetke i krvne sudove, tako da  karijes mlečnih zuba može dati brojne komplikacije i izazvati neprijatnosti i bolove detetu. S toga treba voditi računa o stanju usta i zuba deteta od najranijeg uzrasta. Redovne stomatološke kontrole, adekvatna nega usta i zuba i evenualna rana sanacija oštećenih zuba su od velike važnosti kako za oralno, tako i celokupno zdravlje deteta.