Bebe vremenom gube određene glasove i počinju da prepoznaju samo one vokale koji su u našem govornom sistemu. Evo kako da svojoj bebi pomognete da što pre savlada govor...
Naš jezik se razlikuje od drugih jezika jer ima mnogo manje vokala, što predstavlja jedan od problema prilikom savladavanja drugih jezika. Međutim, kod beba u periodu spontane vokalizacije javlja se mnogo više vokala nego što ih ima u našem jeziku. Njihova vokalizacija je bogata kao i kod beba u drugim krajevima. Međutim, vremenom bebe gube one glasove koji kod nas ne postoje i počinju da prepoznaju samo one vokale koji su u našem govornom sistemu.
Deca prvo izgovaraju vokale. Najčešće se javlja prvo izgovor glasa A. On je najotvoreniji vokal pa se javlja kod plača beba i prve vokalizacije. Zatim se javljaju vokali E i I.
Razlog je taj što se prilikom njihovog izgovora ne stvara nikakva prepreka već vazduh slobodno izlazi iz pluća. Vokali, upravo iz tog razloga što se javljaju prvi oni i predstavljaju osnovu za dalji razvoj glasova, govora i jezika. U prvoj vokalizaciji kod beba vokali se vrlo brzo kombinuju sa plozivima (P, B, T, D ), a zatim i sa zadnjonepčanim glasovima (K, G, H). Vokali imaju ulogu da olakšaju izgovor ovih glasova.
Iako se javlja i veliki broj suglasnika, oni su nestabilni u odnosu na vokale jer je za njihov izgovor potrebna ne samo zrelost i koordinacija pokreta govornih organa, već i precizna artikulacija.
U prelingvalnoj fazi govora, kombinovanje vokala i suglasnika i njihovo povezivanje u slogovima više liči na pesmu, nego na govor. Deca igrajući se govornim organima stvaraju mnoštvo različitih glasova. Oni u vokalnoj igri usvajaju ritam i intonaciju govora osluškujući govor okoline.
U procesu učenja govora, u početku, nije bitno toliko značenje reči koliko je bitno kako one zvuče.
U prelingvalnoj fazi je izuzetno važno pružiti detetu što više iskustva stečenog putem svih čula (čulo vida, sluha, dodira, ravnoteže, mirisa i ukusa). Na taj način dete dobija raznovrstan sadržaj, i vremenom ga usvaja.
Pratite i osluškujte potrebe svog deteta kako bi njegove razvojne potrebe bila zadovoljene.
Prilikom korekcije glasova, logoped vodi računa o tome kako i sa kojim glasovima kombinuje kritične glasove. Prave se kombinacije kritičnih glasova sa samoglasnicima kako bi unapredili i ubrzali proces izgradnje glasova. Ponavljanje određenih glasovih skupova i njihova primena u svakodnevnoj komunikaciji dovodi do jasne i precizne artikulacije. Tako na primer ukoliko nam je cilj da oslabimo napetost nekog glasa kombinovaćemo ga sa vokalima i izgovaraćemo kritičan glas u medijalnom i finalnom položaju (u sredini i na kraju reči). A ukoliko hoćemo da pojačamo napetost, izgovaraćemo ga u inicijalnom položaju (na početku).
Ukoliko ispravljamo glas koji je kod govornika niže frekvencijske visine nego što treba, taj glas kombinujemo sa vokalom I ( jer je najviši vokal po frekvencijskoj visini, dok je A niži). Mesto artikulacije je povezano sa frekvencijskom visinom glasa. Pravimo kombinaciju sa onim glasovima koji olakšavaju artikulaciju distorzovanog glasa. Vokali su ti koji treba da pomažu u artikulaciji i akustički i artikilaciono. Da bi bili dobra „podloga“ moraju biti pravilno usvojeni.
Pevajte vokale sa svojim detetom (Kako leti avion? Raširite ruke i izgovarajte dugo AAAAA; Kako beba plače? Namrštite se i izgovarajte dugo EEEEE), oponašajte životinje (Kako kuca laje? AV-AV) i ostale zvukove iz prirode (Kako duva vetar? UUUU; Kako skače lopta? OPA-OPA).
Korisno je što više komunicirati sa detetom. Pričajte u svakodnevnim situacijama, dok ga presvlačite, kupate, hranite. Pokušajte da sve što radite, detetu verbalizujte jer će dete tako lakše upoznati i doživeti sebe i svoju okolinu.
Evo nekoliko ideja kako možete podstaći razvoj govora kod svog mališana: