- Na letnjem raspustu se deci školskog uzrasta najčešće poremeti rutina tj. vreme odlaska u krevet i buđenja.
- Postoji nekoliko stvari koje mogu da pomognu da se dete što lakše vrati školskoj rutini spavanja.
Stručni saveti za organizovanje večernjeg odlaska na spavanje mogu pomoći da večeri sa decom svih uzrasta budu organizovanije i prođu bez stresa. Dosledna rutina ključna je za kvalitetan san, koji utiče na bolje ponašanje, koncentraciju i opšte zdravlje deteta. Većini školske dece potrebno je između devet i 12 sati sna, pa je vreme odlaska u krevet najbolje odrediti računajući unazad od trenutka buđenja. Kratka i predvidiva rutina bez ekrana može da olakša proces i deci i roditeljima.
Kada se večernja rutina odvija prema planu, ona može biti najlepši deo dana. Ipak, ponekad se pretvori u dugotrajan i iscrpljujući proces. Možda je letnji raspust poremetio ritam koji ste imali tokom školske godine, ili se još uvek prilagođavate dolasku nove bebe. Bez obzira na razlog, moguće je ponovo uspostaviti red.
Dr Megan Prajor, pedijatar iz Vašingtona, i dr Elizabet Super, stručnjak za dečji san sa Medicinskog fakulteta u Oregonu, podelile su savete za uspostavljanje zdravih večernjih rutina.
"Kvalitetan san rešava toliko problema u pedijatriji da mi je ovo jedna od omiljenih tema", kaže dr Prajor. "Poboljšava koncentraciju i ponašanje, a postoji i snažna povezanost između gojaznosti, visokog krvnog pritiska i nedostatka sna. Uređena rutina spavanja zaista može da promeni život cele porodice."
Odredite cilj: vreme za spavanje
Prvi korak je da utvrdite koliko je sna vašem detetu potrebno. Zatim primenite ono što dr Prajor naziva "računanjem unazad" kako biste odredili kada dete treba da bude u krevetu.
Školskoj deci obično je potrebno između devet i 12 sati sna, a dr Prior ističe da većina dece ne spava dovoljno. Prema njenim rečima, mnogim desetogodišnjacima potrebno je čak 11 ili 12 sati sna svake noći.
Za većinu osnovaca, 19.30 je odgovarajuće vreme za odlazak u krevet, iako to može zvučati rano porodicama sa više dece i brojnim večernjim aktivnostima.
"Moramo da procenimo koliko aktivnosti može da stane u raspored, a da san i dalje ostane prioritet", kaže dr Prajor.
"Čvrsto verujem u moć sna kada je reč o poboljšanju ponašanja i mentalnog zdravlja, pa sam prilično stroga kada je odlazak na spavanje u pitanju. Sasvim je u redu reći 'ne' aktivnostima zbog kojih deca ne spavaju dovoljno. Ako treninzi male dece traju do 21 sat, to jednostavno nema smisla."
Poseban izazov su tinejdžeri
Obezbediti dovoljno sna još je teže tokom tinejdžerskih godina. Mnogi učenici starijih razreda osnovne škole i dalje bi trebalo da gase svetlo oko 21 sat, kaže dr Super. Starijim tinejdžerima potrebno je najmanje devet sati sna, što znači da bi u krevetu trebalo da budu oko 21 ili 22 sata.
"Tinejdžerima to može biti veoma teško", kaže dr Prajor. "Ako uz školu imaju i posao, treninge i mnogo domaćih zadataka, teško je stići u krevet do 22 sata. To zahteva veoma pažljivo planiranje obaveza."
San treba da bude ispred aktivnosti
Uprkos svim izazovima, dr Prajor smatra da bi roditelji trebalo da zdravu količinu sna stave ispred gotovo svih drugih obaveza, jer je san ključan za zdravlje deteta.
Kvalitetna rutina dobra je i za roditelje.
"Pošto radim puno radno vreme, tokom dana nisam sa svojom ćerkom", objašnjava dr Prajor. Ona ističe da joj dosledno pridržavanje rasporeda spavanja omogućava da sa decom ima posebno vreme za čitanje, koje se inače možda ne bi dogodilo.
Ako ste uvereni da vaše dete jednostavno nije tip koji će zaspati u 20 sati, imajte na umu da su neka deca biološki sklona kasnijem odlasku na spavanje.
"Postoje različiti hronotipovi i neka deca mogu biti 'noćne ptice' čak i u ranom uzrastu", objašnjava dr Super.
Sve dok kasniji odlazak u krevet nema negativne posledice, poput problema u školi ili izražene pospanosti tokom dana, nema razloga za brigu. Ako ipak imate poteškoća sa uspavljivanjem deteta, razgovarajte sa pedijatrom.
Neka večernja rutina bude kratka i jednostavna
Ključno je da rutina bude kratka, jasna i predvidiva. Dr Prajor preporučuje tri jednostavne navike.
Prvo, ugasite sve ekrane najmanje sat vremena pre odlaska u krevet. Dr Super se slaže i preporučuje rutinu od dve ili tri aktivnosti koja ne traje duže od 20 do 30 minuta.
Nakon toga sledi pranje zuba, a zatim – obavezno čitanje.
"Kod beba i male dece to može biti zajedničko čitanje slikovnica, dok tinejdžere treba podsticati da čitaju sami. Nekim porodicama sam predložila da tinejdžeru, ako ne voli knjige, kupe časopise. Čitanje smiruje mozak bez štetnog uticaja ekrana", kaže dr Prajor.
Predvidivost rutine smanjuje stres za sve.
"U idealnom slučaju, to je posebno vreme za povezivanje sa detetom, vreme kojem se i vi kao roditelj radujete", kaže dr Super.
Doslednost je važna i vikendom
Iako mnogi vole da vikendom ostanu duže budni, dr Super savetuje da vreme odlaska u krevet bude što doslednije, bez obzira na dan u nedelji.
Ako ipak želite malo da popustite, preporučuje da razlika u vremenu odlaska na spavanje i buđenja ne bude veća od sat vremena.
"Znamo da deca, a posebno mlađa, teže zaspe kada su preumorna, a ne lakše", kaže dr Super.
"Neka deca su veoma osetljiva na kasniji odlazak u krevet. Ako zakasnite samo pola sata, biće im veoma teško da se smire."
Vi najbolje poznajete svoje dete, pa procenite da li može da podnese malo kasniji odlazak u krevet ili postaje hiperaktivno kada propusti idealan trenutak za spavanje.
Plan B za haotične večeri
Dr Prajor dodaje da je povremena fleksibilnost sasvim u redu. Predlaže porodicama da imaju dve varijante večernje rutine: uobičajenu i "skraćenu" za večeri kada nema dovoljno vremena za sve korake.
"Povremeno, kada ostanemo duže van kuće, kažem deci da ćemo imati 'brzo spremanje' što znači da nema kupanja i čitanja", kaže ona.
"Skraćena rutina pomaže da san ostane prioritet. Važno je samo da deca znaju razliku između uobičajene rutine i one koja je namenjena posebnim prilikama."
Problemi ne nastaju zbog jedne večeri kada je rutina poremećena, već kada je odlazak na spavanje hronično neredovan.
Dodatni trikovi koji mogu da pomognu
Ako ste uveli rutinu, a dete i dalje pruža otpor, dr Super predlaže korišćenje vizuelnog rasporeda sa ilustracijama koraka koje treba obaviti pre spavanja.
"To vam pomaže da se držite plana. Kada imate takav raspored, nema više odlazaka u kuhinju po vodu ili traženja igračaka", objašnjava ona.
Za neku decu može biti korisna i štoperica ili peščani sat. Na primer, možete reći: "Ako završimo kupanje za 25 minuta, imaćemo više vremena za maženje i čitanje."
Na taj način atmosfera ostaje pozitivna, a dete istovremeno uči da prati dogovoreni raspored.
"Kao roditelj znam da na kraju dana nismo baš u svom najboljem izdanju", dodaje dr Super i ističe da uređen raspored spavanja može imati veliki uticaj na celu porodicu.
Ona podseća roditelje da je pedijatar uvek tu ako im je potrebna pomoć.
"Znajte da radite odličan posao", poručuje ona. "I postoje ljudi koji mogu da vam pomognu ako vam zatreba".
U galeriji ispod pogledajte i mudre savete ruske doktorke o odgajanju dece:
BONUS VIDEO:
Izvor: Index/Yumama