- Neki roditelji vole da ljube decu u usta, drugi to smatraju neprimerenim i nepotrebnim.
- Psiholog kaže da je najvažnije pitanje u svemu tome da li dete ima slobodu da postavi granicu i odbije poljubac.
Dok neki roditelji ljube decu u usta i u tome vide sasvim prirodan izraz ljubavi i bliskosti, drugima je takav oblik nežnosti neprijatan ili neprihvatljiv. Ova tema redovno izaziva rasprave među roditeljima, a psiholog Dario Antić smatra da pravo pitanje nije da li treba ili ne treba ljubiti dete u usta, već da li se pritom poštuju njegove granice.
Ljubljenje dece u usta jedna je od onih tema oko kojih roditelji retko ostaju ravnodušni. Dok jedni u tome vide znak privrženosti i bliskosti, drugi smatraju da je takav oblik nežnosti neprimeren.
Međutim, psiholog Dario Antić ističe da različiti stavovi o ovoj temi ne bi trebalo da iznenađuju.
"Svaka porodica ima pravo da razvija sopstveni sistem vrednosti koji će negovati unutar porodice i prenositi na svoju decu", objašnjava.
Prema njegovim rečima, neke porodice otvoreno pokazuju emocije kroz zagrljaje, poljupce, smeh i bliskost, dok su druge uzdržanije i manje sklone fizičkom iskazivanju nežnosti. Zbog toga nam često ono što je u našoj porodici bilo uobičajeno deluje potpuno prirodno, dok nas ponašanja iz drugih porodica mogu iznenaditi ili zbuniti.
"Svaki član porodice koji odrasta u određenom okruženju biće iznenađen kada vidi da drugi funkcionišu drugačije od onoga na šta je navikao u svojoj porodici", kaže psiholog. "Isto se dešava i sa ljubljenjem dece. Neki roditelji na taj način pokazuju privrženost, bliskost i povezanost sa detetom, dok je drugima to potpuno neprihvatljivo."
Da li ljubite decu u usta?
Problem nije poljubac, već insistiranje
Iako se rasprave često vode oko samog čina ljubljenja dece u usta, Antić smatra da se važnije pitanje krije na drugom mestu.
"Ako roditelj insistira da poljubi dete u usta, a dete to ne želi, tada dolazi do narušavanja ličnih granica i ugrožavanja autonomije deteta", upozorava.
Nije presudno da li roditelj ljubi dete u usta ili ga grli, već da li dete ima osećaj da sme da odbije fizički kontakt.
"Važno je dozvoliti detetu da ima izbor i da samo odluči da li to želi ili ne", kaže psiholog.
Prema njegovim rečima, roditelji koji preferiraju ovakav način iskazivanja nežnosti mogu istovremeno poštovati detetove granice.
"Uz poštovanje detetovih granica, ljubljenje u usta može biti deo porodičnih vrednosti i kulture, bez toga da bilo ko mora da trpi ili da bude u podređenom položaju."
Autonomija se gradi kroz svakodnevne odluke
Psiholog ističe da razvoj autonomije ne počinje tek u tinejdžerskom uzrastu, već mnogo ranije.
"Mnoga ponašanja roditelja prema detetu utiču na detetovo razumevanje ličnih granica i razvoj sopstvene autonomije", kaže.
Kao primer navodi svakodnevne situacije u kojima roditelj detetu daje mogućnost izbora.
"Potrebne su ti zimske, a ne letnje patike – izaberi koje želiš" ili "Danas pada kiša i nije toliko toplo, izaberi koju ćeš od ove dve čiste majice dugih rukava obući."
Takve male odluke pomažu detetu da razvija osećaj samostalnosti i uči ga da su njegove želje i potrebe važne. Isti princip, smatra psiholog, važi i kada je reč o fizičkoj bliskosti.
Deca mogu preneti naučene obrasce i na druge odnose
Antić upozorava da deca ponašanja koja vide i doživljavaju u porodici često prenose i na druge odnose.
"Deca koja se ljube sa roditeljima mogu početi isto ponašanje da primenjuju i prema drugim ljudima."
Tako dete može pokušati da poljubi vršnjaka u vrtiću ili nekog drugog člana porodice jer je naučilo da se na taj način pokazuje bliskost.
"Tu dolazi do učenja i korigovanja ponašanja, jer vršnjaci u vrtiću i članovi šire porodice najverovatnije neće biti otvoreni za takav vid povezivanja. Kada dete nauči sa kim može da se ljubi u usta, to će zapamtiti i više neće biti zabune", objašnjava.
Deca veoma rano pokazuju kada im nešto nije prijatno
Na pitanje kada deca počinju da razvijaju osećaj ličnog prostora, psiholog kaže da ne bi govorio o tačno određenom uzrastu.
"Najvažnije je pratiti sopstveno dete. Mala deca uglavnom nemaju problem da kažu 'ne', naročito svojim roditeljima."
Vremenom se to može promeniti, posebno ako dete primeti da odbijanje izaziva negativne reakcije odraslih.
"Deca tokom odrastanja mogu razviti problem da kažu 'ne', jer su na svojoj koži osetila posledice kada su rekla 'ne, ne želim'".
Te posledice mogu biti roditeljska ljutnja, emocionalna manipulacija ili rečenice poput: "Ako me voliš, uradićeš to za mene", "Biću veoma tužan ako me ne poljubiš" ili "Stariji moraju da se slušaju i poštuju".
Nelagodnost se često vidi i bez reči
Dete ne mora uvek jasno da kaže da mu nešto nije prijatno.
"Na primer, može da okrene glavu, da ne priđe kada se od njega očekuje poljubac u usta, da sporo i stidljivo prilazi osobi koja to traži ili jednostavno da kaže da ipak ne želi da da poljubac."
Problem je, kaže Antić, što odrasli ponekad ne žele da vide te znake.
"Najčešće se dešava da deca jasno pokažu da im nešto ne odgovara, ali roditelji to ignorišu jer im je poljubac u usta veoma važan. Važniji od poštovanja detetovih granica."
Zašto je važno da dete sme da kaže "ne"
Psiholog smatra da se cela rasprava o ljubljenju dece u usta na kraju svodi na pitanje granica.
"U našoj kulturi je često uvreženo mišljenje da deca autoritetu ne smeju da kažu 'ne'. Od njih se očekuje bezuslovna poslušnost."
Međutim, upozorava da takav pristup može udaljiti dete od sopstvenih potreba.
"Na taj način ne učimo decu da slušaju sebe i svoje potrebe, već ih dodatno udaljavamo od njih i učimo ih da su potrebe drugih važnije od njihovih."
Antić posebno naglašava da roditelji ne bi trebalo da dečje "ne" doživljavaju kao neposlušnost.
"Važno je imati na umu da kada deca kažu 'ne', ona zapravo vežbaju postavljanje granica. Da bi sutra umela da postavljaju granice svetu koji ih čeka, prvo moraju da ih postave roditeljima."
Na kraju smatra da se odgovor na ovu raspravu možda krije u veoma jednostavnom pitanju.
"Ako želimo da budemo sigurni da ne prelazimo detetove granice, možemo ga pustiti da samo izabere kako želi da nas pozdravi. Tada ćemo videti da li želi da nam mahne, da nas zagrli ili da nam da poljubac u usta."
Jer, kako zaključuje, problem nastaje tek onda kada dete oseća da mora da pokaže nežnost na način koji samo nije izabralo.
"Ako dete misli da ćemo se naljutiti ili rastužiti zato što nas nije poljubilo u usta, ono će osećati pritisak da to uradi jer će verovati da je odgovorno za naše emocije. Ako se to dešava, možemo biti sigurni da smo prešli detetovu granicu."
U galeriji ispod pogledajte i savete psihologa o odgajanju dece:
BONUS VIDEO:
Izvor: miss7mama.24sata.hr/Yumama