- Deci su potrebne granice i jasne smernice u odrastanju, ali preterana strogoća nije dobro.
- Mališani koji odrastaju uz stroge roditelje često kasnije razvijaju neka ponašanja i osobine koja za njih nisu baš dobre.
Deca koja odrastaju uz stroge roditelje nisu samo podložnija problemima s mentalnim zdravljem u odrasloj dobi, već studije pokazuju i da su sklonija agresivnijem ponašanju. Iako namere roditelja možda nisu zlonamerne, njihova deca često lošije prolaze kasnije u životu jer su im uskraćene prilike za učenje emocionalne regulacije i nezavisnosti. Tragovi takvog vaspitanja mogu da se prepoznaju čak i u svakodnevnom govoru kroz specifične fraze koje odražavaju proživljenu traumu.
1. Ne želim da budem teret
Studija objavljena u časopisu Developmental Cognitive Neuroscience pokazala je da deca odrasla uz oštre i kaznene roditeljske stilove često razvijaju povišenu anksioznost. Zbog stalnog osećaja da moraju da "hodaju po jajima", u odrasloj dobi brinu da su teret drugima, jer su se upravo tako osećali kao deca. Bilo da se radi o traženju pomoći na poslu ili izražavanju potreba u vezi, takve osobe su sklonije da potisnu sebe kako bi udovoljile drugima, često na sopstvenu štetu.
2. Ne treba mi pomoć
Izražena nezavisnost česta je posledica strogog vaspitanja. Deca koja su se osećala bespomoćno u svom domu kasnije se u životu oslanjaju na kontrolu kako bi se osećala sigurno. Iako je određen nivo nezavisnosti osnažujuć, preterano korišćenje za izbegavanje ranjivosti i povezanosti može da dovede do izolacije i osećaja nesreće. Prema stručnjakinji za odnose Ani Tanasugarn, to je u suštini odgovor na traumu koji, iako pruža privremeni osećaj sigurnosti, na kraju dovodi do osećaja ogorčenosti i usamljenosti.
3. Verovatno preterujem
Roditeljski "gaslighting" može negativno da utiče na samopoštovanje deteta, što u odrasloj dobi rezultira neodlučnošću i sklonosti toksičnim odnosima. Moguće je da će osoba početi i sama sebe da obezvređuje na način na koji su to činili njeni autoritarni roditelji, odbacujući sopstvena osećanja. Budući da se nisu osećali sigurno da izražavaju emocije bez posledica, naučili su da ih potiskuju i zanemaruju svoje potrebe.
4. Nemam izbora
Dok se neki ljudi sa strogim roditeljima oslanjaju na hiper-nezavisnost, drugi odlaze u suprotnu krajnost i traže kontrolišuće partnere, zauzimajući pasivan stav prema svom životu. Navikli su da im se govori šta da rade i da slede pravila, pa im je potreban neko ko će preuzeti kontrolu kako bi se osećali sigurno. Zbog toga su kao odrasli podložniji iskorišćavanju i preopterećenosti.
5. Trebalo je da se više potrudim
Prema studiji objavljenoj u Journal of Family Psychology, strogi roditelji ne samo da sabotiraju sposobnost dece da regulišu emocije, već osiguravaju i da odrastu s niskim samopoštovanjem. Zato će, kada pogreše u odrasloj dobi, verovatnije reći "Trebalo je da se više potrudim" umesto da sebi pruže saosećanje. Zaglavljeni su u ciklusu srama i niskog samopoštovanja.
6. Zaslužujem to
Stručnjaci se slažu da deca stvaraju sliku o odnosima na osnovu onoga što su videla kod svojih roditelja. Ako su roditelji bili preterano strogi, dete će u odrasloj dobi verovatno koristiti fraze poput "Zaslužujem to" kada se suoči s lošim ponašanjem prijatelja ili partnera. Podsvesno veruju da se odnosi zasnivaju na grubosti i kontroli, jer su to naučili u ranom uzrastu.
7. Niko me ne razume
Strogi, autoritarni roditelji podstiču decu da potiskuju osećanja, zbog čega neproporcijalne reakcije i agresivno ponašanje postaju njihov jedini izduvni ventil. To je jedan od razloga zašto ljudi odgajani na taj način često koriste frazu "niko me ne razume". Bore se s autentičnošću i ranjivošću, što stvara osećaj da ih svet oko njih neprestano pogrešno shvata.
8. Moram da budem bolji/bolja
Umesto da budu blagi prema sebi, mnogi ljudi koji su odrasli uz stroge roditelje neprestano govore "Mogu bolje". Njihov perfekcionizam direktno je vezan za njihovo samopoštovanje. Roditelji su ih kažnjavali za greške i postavljali im nedostižna očekivanja, pa se sada kao odrasli bore sa istim unutrašnjim uverenjima.
9. Nisam to rekao/rekla
Osim što mogu da oponašaju manipulativna ponašanja svojih roditelja, mnoge odrasle osobe koje su vaspitavane strogo ponašaju se prkosno i odbrambeno kako bi zadržale osećaj kontrole. Koriste fraze poput "jednostavno ne razumeš" ili "nisam to rekao/rekla" kako bi zaštitili sopstvenu sliku o sebi, čak i ako to šteti njihovim odnosima.
10. Popraviću to
Deca strogih roditelja često su od malih nogu morala da preuzimaju uloge odraslih - da rešavaju tuđe probleme, brinu se o braći i sestrama i održavaju mir u kući. Zbog toga u odrasloj dobi postaju "popravljači". Često na štetu sopstvenog zdravlja koriste frazu "Popraviću to", čak i kada nisu krivi. To ih neizbežno vodi u iscrpljenost i ulogu žrtve.
11. Dobro sam
Deca sa strogim roditeljima naučila su da potiskuju svoja osećanja kako ne bi predstavljala teret, što dugoročno šteti njihovom mentalnom zdravlju, navodi studija u Journal of Personality and Social Psychology. Zato i danas često govore "Dobro sam". Ne žele da opterećuju druge, a uglavnom se osećaju neprijatno u izražavanju emocija jer to nikada nisu naučili.
U foto-galeriji pogledajte citate psihologa o vaspitanju dece:
BONUS VIDEO:
Izvor: index.hr/YuMama