Samodistanciranje pomaže deci da se fokusiraju na širu sliku i obavljanje zaduženja. Razmišljanje kao poseban entitet (neko drugi osim mene) može smanjiti anksioznost. Čak i neki poznati glumci i pevači to rade. Bijonse, na primer, koristi Sašu Firsa.

'Saša Firs' joj omogućava da nastupa sa dodatnim samopouzdanjem i senzualnošću. „Obično kada čujem akorde, kada obučem štikle, trenutak pre nego što se unervozim... tada se pojavi Saša Firs, i moje držanje i način na koji govorim i sve je drugačije. To je bila strategija koju je nastavila da koristi do 2010. godine, kada je osetila da je konačno dovoljno sazrela da izbegne psihološku štaku.

Bijonse nije jedina, mnoge poznate ličnosti imaju ili su imale alter ego. Lejdi Gaga, Eminem, Madona i Adel; da pomenemo samo neke. Betman efekat je veoma sličan ovome. Alter ego ili alternativne ličnosti omogućavaju slavnim ličnostima da se izraze na način koji se razlikuje od njihove javne ličnosti. To je osnažujuće za njih, a takođe i za decu, kako prenosi Moms portal.

Kako se postiže Betmen efekat?

Deci ponekad može biti teško da se drže teških zadataka. Imaju kraći raspon pažnje i manju mentalnu snagu. Psiholog Todai kaže da je to zbog dece koja rastu u svetu trenutnog zadovoljstva kroz tehnologiju. Lako im postaje dosadno kada moraju da rade na dužem zadatku. Sledeće strategije su zabavan način da naučite decu istrajnosti, tako da vi i drugi možete računati na njih da će ih slediti.

Odabir lika: Neka deca razmišljaju o vrednom liku sa kojim se povezuju, kao što je superheroj ili protagonista iz njihove omiljene crtane serije.

Igrajte se oblačenja: Roditelji mogu pomoći deci da pronađu predmete po kući koje će koristiti kao rekvizite za kostim. Napravite masku od papira na primer. Možda čak i da nosite stari kostim za Noć veštica.

Započnite: Kada dete bude u karakteru, ono može da počne sa bilo kojim zadatkom. Projekat za školu, čitanje nekoliko poglavlja u knjizi, čak i čišćenje sobe.

Prijavljivanje: Roditelji će želeti da se prijave i ohrabre svog superheroja. Povežite se sa njima: „Da li Betmen radi dobar posao?“ Ovo pomaže u izgradnji njihove istrajnosti.

Šta istraživanje kaže o Batman efektu

Kada koriste Betmen efekat, deca u suštini koriste oblik samodistanciranja. Prema Društvu za istraživanje dečijeg razvoja, deca se bolje snalaze u izazovnom zadatku ako se pretvaraju da su neko drugi, kao što je Betmen, koji bi bio dobar u tom zadatku. Oni duže istraju na dosadnim zadacima, kao što i bolje koriste svoje veštine od dece koja o sebi razmišljaju iz perspektive prvog lica.

Pristup samodistanciranja omogućava deci da razmisle o svojim problemima i razmišljaju o njima iz različitih uglova. To je kao mentalni prostor koji ih odvaja od izazovnog zadatka. Sada to mogu da vide sa manje emocija. Uklanjanje frustracije i stresa od trenutka ili zadatka moglo bi učiniti da skoro svako uspe u tome. Stoga je usvajanje alter ega kod dece moćan način da se izvuku iz problema. Oni se tada mogu udaljiti da ponovo procene i nađu način i rešenje.

Univerzitet u Minesoti uradio je studiju koja je pokazala prednosti samodistanciranja. Posmatrajući sopstvenu situaciju iz perspektive autsajdera; na istrajnost dece. Grupa šestogodišnjaka i četvorogodišnjaka je zamoljena da obavi zadatak koji se ponavlja u trajanju od 10 minuta, dok su imali izbor da prave pauze i igraju primamljivu video igricu. U obe starosne grupe, deca koja koriste Betmen efekat (simulacija uzora) posvetila su većinu vremena zadatku koji se ponavlja. Nakon toga sledila je treća osoba i na kraju perspektiva iz prvog lica.

Zašto je istrajnost važna za decu?

Kada se deci daju zadaci koji su za njih novi, kao što je sečenje makazama, to može biti borba za njih. Sedenje i gledanje djeteta kako se frustrira pokušavajući to shvatiti takođe može biti borba. Međutim, važna lekcija je rešavanje problema samostalno bez mešanja odrasle osobe. Deca zaista ne nauče nešto kada neko drugi to uradi umesto njih. Oni mogu da proučavaju kako osoba to radi, ali osim ako ne mogu da koriste pokušaje i greške, svoje ruke, i da prave greške; to baš i ne upali. Da, deca obično moraju da probaju nešto više puta pre nego što to savladaju. Ovde se negovanje istrajnosti isplati. To je ono što ih tera da se vraćaju i pokušavaju ponovo, i na kraju uspeju.

(Yumama/J.D.)

BONUS VIDEO

Kako mama kažnjava dete za Novu godinu TikTok/becomingco