Naučnici su utvrdili da postoje fizičke manifestacije koje otkrivaju da dete trpi nasilje od vršnjaka.

Deca koja su žrtve nasilnika nerado prijavljuju nasilje koje trpe. Međutim, sprovedeno je istraživanje koje je otkrilo učestale i neobjašnjive fizičke pokazatelje da nešto nije u redu, a zajedničko je maltretiranoj deci. Stručnjaci kažu da oni mogu biti pouzdan znak da dete trpi zlostavljanja od vršnjaka, na koji bi trebalo da reaguju roditelji i nastavnici.

Istraživanje je obuhvatilo trideset različitih studija čiji su učesnici bila deca školskog uzrasta, i to gotovo 220 hiljada njih iz četrnaest zemalja. Kada su upoređeni rezultati svih ovih studija, utvrđeno je da maltretirana deca osećaju lošije od dece koja nisu žrtve nasilnika. U red pokazatelja da dete trpi zlostavljanje spadaju i: glavobolje, stomačne tegobe, bolovi u leđima, vratu i ramenima, zatim vrtoglavica, problemi s disanjem, napetost mišića, mučnina, dijareja, noćno mokrenje.

Autor ovog istraživanja Đanluka Đini, profesor razvojne psihologije na Univerzitetu u Padovi, rekao je da rezultati do kojih je došao ukazuju da sve ove spoljašnje manifestacije mogu biti upozorenje da obratimo pažnju na decu, naročito ako je podsticaj za njihov nastanak neobjašnjiv.

Međutim, kada je glavobolja samo glavobolja, a kada poziv u pomoć? Ovaj profesor savetuju da postavljate prava pitanja.

"Deca neće tako lako govoriti o  tome da ih neko maltretira", kaže Đini. "Ipak, ako ih pitate da li se u školi osećaju bezbedno, možete ih podstaći da se otvore."

Neki stručnjaci predlažu i da obratite pažnju na vreme kada se ovi simptomi javljaju.

Marlen Snajder sa Univerziteta Južne Karoline primetila je da mnogo dece odbija da ide u školu. "Ovakve glavobolje i bolovi u stomaku se pojave pre školskog zvona, a ubrzo nestanu", zaključila je.

Takođe, Snajderova je naglasila da su maltretirana deca često tužna ili depresivna – jednostavno ne liče na sebe. Ona predlaže da se u takvim trenucima deci postave pitanja o tome kako im je protekao dan i s kim su proveli školski odmor.

Naravno, nešto je teže naterati decu srednjoškolskog uzrasta da se otvore. Tada bi trebalo obratiti pažnju na tok njihovih društvenih života.

"Da li je telefon prestao da zvoni? Da li odlažu čitanje poruke? Postoji veliki broj sitnica koje ih mogu odati", završila je Malen Snajder.

Tamara Sorak