Iako deca nasleđuju gene od oba roditelja, neke osobine i karakteristike nasleđuju se isključivo od majke – evo šta tačno.
1. Mitohondrijske bolesti
Mitohondrijske bolesti su hronični nasledni poremećaji koji se javljaju kada DNK mitohondrija ima defekte ili mutacije.
Mitohondrijalne bolesti mogu da se pojave u bilo kom uzrastu, ali se obično javljaju pri rođenju i mogu da utiču na skoro svaki organ u telu, uključujući mozak, nerve, mišiće, bubrege, srce, jetru, oči, uši i pankreas.
Otprilike jedan od 5.000 ljudi je pogođeno naslednim mitohondrijskim poremećajem, a zbog različitih simptoma i sistema organa koji su pogođeni, mitohondrijalne bolesti se često pogrešno dijagnostikuju.
2. Problemi sa očima i vidom
Patološka miopija (kratkovidost): Nedavne studije su pokazale da se vid i struktura oka nasleđuju od majki. U tom smislu, slab vid i povećan rizik od ambliopije (smanjena oštrina vida bez mogućnosti izoštravanja naočarima ili sočivima) mogu da se naslede od majke.
Daltonizam: Daltonizam je osobina povezana sa X hromozomom. Više su pogođeni dečaci jer nemaju drugi X hromozom koji bi se suprotstavio ovoj osobini, prenosi medicinenet.com.
3. Fizičke osobine
Fizičke karakteristike kao što su boja i tekstura kose, linija kose, koža i proširene vene nasleđuju se od majke.
4. Prva menstruacija i menopauza
Iako to nije pravilo, ćerke obično nasleđuju od majki vreme kada će dobiti prvu menstruaciju ili ući u menopauzu.
5. Inteligencija
Istraživači iz Odeljenja za socijalne i javne zdravstvene nauke Saveta za medicinska istraživanja u Glazgovu otkrili su da socioekonomski položaj i obrazovanje utiču na IQ. Prema njihovim nalazima, najbolji prediktor inteligencije bio je majčin koeficijent inteligencije. IQ učesnika ove studije razlikovao se od IQ njihovih majki u proseku za samo 15 poena.
6. Obrasci spavanja i problemi sa snom
Prema studiji objavljenoj u časopisu Sleep Medicine, majke prenose svoje obrasce spavanja na decu. Deca majki sa nesanicom imaju tendenciju da kasnije zaspe i manje spavaju.
7. Starenje
Nekoliko studija sprovedenih na životinjama pokazalo je da geni koji se nasleđuju od majke mogu da utiču na to kako njihovi naslednici stare. Naučnici su otkrili da DNK iz mitohondrija, koja se nasleđuje samo majki, može da ima ulogu u kontroli brzine starenja. Međutim, ovi nalazi još nisu potvrđeni ispitivanjima na ljudima.
8. Sklonost mršavljenju ili gojenju
Deca najčešće nasleđuju metabolizam svoje majke. Međutim, istraživači tvrde da genetika nije najvažnija kada je u pitanju telesna težina, te da formiranje navika i načina života ima još veću ulogu.
9. ADHD
Neke studije su pokazale da ako majka ima niži nivo serotonina, veća je verovatnoća da će dete razviti ADHD kasnije u životu. Geni koji regulišu proizvodnju serotonina u mozgu prenose se sa majke na dete i izgleda da utiču na sposobnost fokusiranja.
10. Raspoloženje
Struktura kortikolimbičkog sistema, koji reguliše emocije i igra ulogu u poremećajima raspoloženja kao što je depresija, verovatnije će se prenositi sa majki na ćerke nego sa majke na sinove ili sa očeva na decu bilo kog pola. To bi moglo da ukazuje na to da ćerke, bar delimično, nasleđuju raspoloženje od majke.
BONUS VIDEO:
Još uvek nema komentara - sjajna prilika da pokreneš diskusiju.