Dr Ranko Rajović, najpoznatiji stručnjak u oblasti neuronauka u našem regionu, često govori o načinu učenja u školama i ukazuje na to šta bi trebalo da se promeni. On putuje po svetu gde ima prilike i da vidi kako izgleda školovanje u nekim bogatijim, naprednijim državama, pa je tako u emisiji "Jutro" na TV Prva govorio i šta smatra pogrešnim u Kanadi, gde je nedavno boravio.
"Bio sam tamo, to jedno potpuno rastakanje društva, tradicije. Mi smo bili u nekoliko država u Kanadi, kažu nema više usmenog odgovaranja, to je deci stres. Ja predajem neuronauke i nije poželjno imati stres u školi, ali to je bilo malo pogrešno tumačenje. Treba promeniti način učenja i onda nema stresa. Bio sam tamo, video sam, oni nisu menjali metod učenja ali su izbacili odgovaranje usmeno, pišu neke eseje ili zaokruživanje odgovora i igraju se. I sad odjednom oni vide da nešto nije u redu, znanje sve slabije, nema odgovaranja, čak su se žalili, bio sam u Britanskoj Kolumbiji, da više od 20 odsto dece do osmog razreda ne zna tablicu množenja".
Dr Rajović je izneo i situaciju koja se dogodila kada je jedna nastavnica rekla učenici šta je mogla bolje da napiše u eseju.
"Pričali smo sa nastavnicima, desilo se prilikom čitanja eseja da je jednoj učenici nastavnica rekla da je dobro napisala esej, ali da je mogla da doda nekih par rečenica da sve to zaokruži. Učenica sve baca sa stola, trči kod direktora, dolaze roditelji, nastavnica je dobila opomenu da ne sme to da radi jer će napraviti emocionalnu štetu, da treba na kraju časa nasamo, kratko, dva-tri minuta to da joj kaže.
Ali, dokle to ide, onda sam bio u Torontu, turnir u košarci, sedmi razred, daju koševe, nema poena. Pitam što ne pišu poene, pa kao, znate, da neko ne oseti tugu. To su nove filozofije, ali dete mora da oseti tugu dok odrasta, pa kako će se spremiti za život? Na kraju krajeva, mi moramo učiti dete da je poraz sastavni deo odrastanja, pa će biti malo bolji i dobiće zadovoljstvo kad znaju da su pobedili i tako se i razvijaju. Međutim, nema više poraza, ja pitam ko je pobedio, kažu nema pobednika svi su pobedili, svi dobijaju zlatnu medalju".
Dr Rajović je pričao i o tome da deca u svetu mogu već sa 12 godina da biraju pol, pa se neki od njih izjašnjavaju kao psi i mačke, nose nokte, skaču po klupama i niko im ništa ne sme jer su oni mačke.
"Ta neka tolerancija da dete može šta hoće, moram to da kažem za roditelje, pa ne može dete baš šta hoće jer mozak nije završio razvoj do 18. pa čak ni 20. godine i dete zbog nezrelosti tog dela mozga ulazi u rizična ponašanja, isprobava, roditelji su tu da kažu šta su te granice, ako granica nema, izgubićemo decu", rekao je ovaj stručnjak, pa nastavio:
"Granice služe da pomognemo detetu da se razvija, dete voli da ima granice, iako se trudi da ih probije, ali mi smo tu da ih stavimo. Na primer, dete hoće da igra igrice, da li će igrati dva, tri, četiri sata, njemu da damo odluku igraće pet sati, na nama je da stavimo granicu, može pola sata, 15 minuta, ta granica čuva dete. Ako dete hoće da uradi nešto i mi dozvolimo, to dete je došlo u situaciju da sutra u životu kad nešto ne može, prag tolerancije je nula".
Govoreći o postavljanju ili izostanku granica, svedoci smo da danas deca vrlo često plaču, vrište, bacaju se kada im se nešto zabrani.
"Mala deca ne mogu da pokažu emocije pa plaču, pa ih zagrlimo i smirimo, ali dete predškolac, prvi razred ako to radi, baca se, vrišti, već negde smo zakasnili. Znači opet ćemo da zagrlimo dete, da ga vraćamo na pravi put, ne može dete šta hoće".
Dr Ranko Rajović insistira na tome da je kretanje jako važno za razvoj mozga dece, te je i sada podsetio da manjak kretanja smanjuje kognitivne sposobnosti.
"Pojedini 'stručnjaci' tvrde da se mozak ne razvija kretanjem nego razmišljanjem, što je potpuno nepoznavanje razvoja mozga. Mi imamo situaciju da se naša deca ne kreću, pređu dva, tri, pet kilometara, a fiziološki dete od šet godina treba da pređe 15-20. Kretanjem se povezuju duboke regije mozga, ako nema kretanja smanjene su duboke regije mozga i imamo smanjenje kognitivnih sposobnosti. Mi vidimo da nama svaka generacija stiže u školu malo slabija od prethodne. Deci moramo prvo obezbediti kretanje, a onda idu učenje kroz igru i druge stvari koje će pomoći da dete iskoristi potencijale", zaključio je ovaj stručnjak.
BONUS VIDEO:
Zašto trudnicama trnu ruke, prsti, noge, leđa? Uglavnom je uzrok bezazlen, a evo kada ipak morate kod lekara
Jedna navika trudnica krivac je za gojaznost kod dece: Znamo da je loša, ali nikad je ne biste povezali sa tim
9 poruka za mame koje čekaju drugo dete: Prvenac može da postane zahtevan, ali jedna stvar će vas oduševiti
Trudnica je osetila čudan simptom i obratila se ChatGPT-u: Jedno pitanje je spaslo život njoj i bebi
Koje nedelje trudnoće su "najkritičnije": U ovim periodima je najveći rizik od komplikacija