Većina aplikacija društvenih mreža može pristupiti različitim vrstama podataka korisnika, kaže stručnjak Alen Delić. Iako se svi ti podaci primarno prikupljaju uz pristanak, često je otvoreno pitanje da li korisnici uopšte znaju na šta tačno pristaju.

Neki tvrde da su TikTok i druge društvene mreže izvor zabave i kreativnosti, dok drugi izražavaju posebnu zabrinutost zbog potencijalnih bezbednosnih problema. U stvari, neke zemlje širom sveta zagovaraju potpunu ili delimičnu zabranu TikTok-a na uređajima koje koriste vladini zvaničnici zbog zabrinutosti za privatnost podataka.

Stručnjak Alen Delić otkriva za portal 24sata.hr da li TikTok zaista postaje društveni problem i kako zaštititi svoju privatnost i odgovorno koristiti društvene mreže. Kada je reč o TikToku i pitanju bezbednosti, najviše kritika dolazi, kaže Delić, u vezi sa količinom podataka koji se prikupljaju, načinima na koje se obrađuju, kao i ko može da im pristupi i u koje svrhe.

- Većina aplikacija za društvene mreže može pristupiti različitim vrstama korisničkih podataka. Ovo uključuje osnovne informacije kao što su ime, korisničko ime, adresa e-pošte i kontakti. Takođe, lako je doći do podataka o uređaju, podataka o lokaciji, ali i podataka o operativnom sistemu. Pored toga, dostupan je sadržaj, uključujući fotografije, koji korisnici postavljaju na različitim platformama. Svi ovi podaci se prvenstveno prikupljaju uz saglasnost, ali je često pitanje da li korisnici tačno znaju na šta pristaju - kaže Delić.

Takođe, postoji zabrinutost zbog načina na koji se određeni sadržaji prikazuju na društvenim mrežama. Naime, kaže Delić, ne radi se samo o neprimerenim sadržajima, već i o onima koji mogu da utiču na percepciju ili stavove korisnika.
Tehnologija svakako omogućava različito prikazivanje sadržaja u zavisnosti od različitih parametara, uključujući regione. Takođe, verovatno i sami korisnici mogu primetiti da je sadržaj prilagođen starosnim grupama i drugim interesovanjima. Na kraju krajeva, to je jedan od poslovnih modela različitih kompanija jer mogu više zadržati korisnike na svojim platformama. Ima i dojava o prikazivanju neprimerenog sadržaja, uključujući i razne reklamne sadržaje – objašnjava Delić.

Međutim, jasno je da društvene mreže imaju veliku količinu informacija koje su centralizovane upravo radi finansijske dobiti, ističe Delić, a koje mogu predstavljati bezbednosni rizik zbog obrade kako u zakonskim okvirima, tako i van njih. 

- Svakako je potrebno povećati razumevanje pravila privatnosti i uslova korišćenja koje prihvatamo, prepoznati pokušaje prevara poput phishing poruka i održavati 'bezbednosnu higijenu', što podrazumeva redovno ažuriranje operativnih sistema i aplikacija - zaključuje stručnjak Delić.

Korišćenje TikToka i drugih društvenih mreža može da bude zabavno, uzbudljivo, a ponekad i edukativno. Ali kada su korisnici aplikacije ljudi, posebno deca, koji se upliću u opasne trendove i izazove, mračna strana onlajn sveta može doći do izražaja.

– Bez kritičkog razmišljanja o sadržaju, često zato što im se mozak još razvija, deca i mladi mogu da previde opasnosti koje izazovi nose sa sobom. Donja starosna granica za korišćenje društvenih mreža je 13 godina na većini mreža, ali svedoci smo da mnoga deca koriste mreže ranije. Zato razgovarajte sa detetom o efektu navođenja lažnog uzrasta na društvenoj mreži, uključujući izloženost sadržajima namenjenim odraslima i mogućem većem riziku od kontakta sa nepoznatim osobama – kaže psiholog Centra za bezbedniji internet Martina Nikolić za navedeni portal.

Društvene mreže su poslednjih godina u fokusu mnogih istraživača kako bi se utvrdilo da li one zapravo negativno utiču na mentalno zdravlje pojedinca, ali i na društvo u celini. Interna studija Fejsbuka sprovedena među tinejdžerkama u SAD pokazala je da Instagram, od svih društvenih mreža, ima najveći uticaj na negativnu percepciju sopstvenog tela, kao i da češće od drugih društvenih mreža podstiče korisnike da se porede sa drugima, što dovodi do frustracije, ljubomore i besa. Premda psiholog Nikolić kaže da sami istraživači navode da takve studije imaju svoje nedostatke.

– Direktni zaključci o tome da je neka šteta nastala isključivo zbog društvenih mreža ne mogu se donositi. Kako ćemo koristiti internet i društvene mreže zavisi od nas. Kada smo svesni rizika, moramo biti oprezni u deljenju ličnih podataka i pridržavati se bezbednosnih preporuka – upozorava psiholog.

Današnja deca su digitalni domoroci i ne poznaju svet bez tehnologije, zbog čega zabrana korišćenja TikToka, kao i drugih društvenih mreža, ali i interneta ili mobilnih telefona, neće rešiti probleme, ističe psiholog Nikolić.

- Neophodno je razviti odnos pun poverenja sa decom, da se iskreno interesuju za onlajn svet u kome žive, uključujući TikTok. Negativnim stavom o društvenoj mreži, koja je deci i mladima očigledno veoma važna, nećemo ih naterati na saradnju jer pokazujemo nerazumevanje njihovih potreba i interesovanja, što će nas udaljiti od odnosa sa detetom. – kaže Nikolić.

Svakako je potrebno razgovarati sa decom o tome ko su njihovi pratioci na društvenim mrežama, da li poznaju te ljude, za šta najčešće koriste društvene mreže i postaviti porodična pravila o korišćenju interneta. I na kraju, treba naglasiti da je svako od nas koji koristi društvene mreže zapravo kreator sadržaja na njima.


BONUS VIDEO:

"DECI SU DRUŠTVENE MREŽE DANAS IGRALIŠTA!" Stručnjak o pedofilima na internetu: OVO su glavni problemi roditelja Kurir televizija


Izvor: Yumama