Većina roditelja veruje da izlaganje dece, a naročito beba, različitim sojevima bakterija može da spreči razvoj astme, alergija i druge bolesti imunološkog sistema. Teorija se bazira na pretpostavci da telo mora da se "uvežbava" u borbi protiv bakterija i stvori imunitet. Zato mnoge mame i tate nemaju problem da bebi u ručicu vrate keksić koji joj je ispao na pod.

Anketa Hygiene Councila, grupe zdravstvenih radnika koji se bave pitanjima higijene pokazala je da 77 posto mama sa decom mlađom od pet godina smatra da deca trebaju da budu izložena bakterijama da bi ojačala imunitet.

"U 20. veku smo počeli da menjamo način života. Živimo u vrlo čistim "kutijama". Voda je pročišćena, hrana gotovo sterilna. Izlaganje bakterijama i prljavštini mnogo je manje uobičajeno", rekao je profesor doktor Džoel Veinštok iz Medicinskog centra na Univerzitetu Tufts.

"Postoje bakterije koje nam pomažu, ali treba limitirati izloženost mikroorganizmima koji prouzrokuju ozbiljne bolesti. Neke bolesti koje su bile uglavnom nepoznate u 18. veku i ranije, sada postaju sve češće", rekao je. Dakle, nije baš uvek preporučljivo jesti s poda ili prljavim rukama.

I dokrotka Kejtlin Barns, sa istog univerziteta dala je svoje mišljenje na ovu temu.

"Ne ohrabrujemo decu da jedu prljavo ali ni da izbegavaju prljavštinu u bilo kom obliku. Treba nešto reći i protiv preterane zaštite dece od rutinskih bakterija tokom detinjstva", istakla je doktorka Kejtlin Barns. Međutim, to ne znači da treba potpuno odbaciti čistoću. Činjenica je da nam neke "prijateljske" bakterije pomažu, ali treba limitirati izloženost onim mikroorganizmima koji prouzrokuju ozbiljne bolesti.

Barns je na kraju skrenula pažnju na studije koje pokazuju da deca odrasla uz ljubimce imaju manju šansu za razvoj astme, a mališani u vrtićima koji su izloženi prehladama i drugim bakterijama jer se druže sa drugom decom, imaju manju verovatnoću za razvoj alergije, astme i brojnih drugih zdravstvenih problema.