Irena Sendler koja je kao medicinska sestra prkoseći nacistima spasila od sigurne smrti 2.500 jevrejske dece, krijumčareći ih iz Varšavskog geta u mrtvačkim kesama, kesama za smeće ili u kutijama za alat, odvajajući ih od roditelja i odvodeći na sigurna mesta gde je pronalazila nejevrejske porodice koje bi ih usvojile ili zaštitile.
Ova neopevana heroina je preminula 2008. godine, a njen podvig je bio nepoznat decenijama nakon Drugog svetskog rata. Sendlerova je sebi obezbedila legalnu propusnicu u geto, a izradila je na hiljade lažnih dokumenata za krijumčarenu decu i davala im lažni identitet.
Ime svakog deteta je predano beležila, kao i njihov lažni identitet, a spisak sa imenima od 2.500 dece je stavila u teglu koju je zakopala pod jedno drvo, nadajući se da će jednog dana nakon rata neko taj spisak pronaći i spojiti tu decu sa svojim pravim roditeljima i upoznati ih sa njihovom prošlošću.
Kada su saznali za njene aktivnosti, nacisti su je zatvorili i mučili, polomili joj obe noge i ruke, ali ona je odbila da oda svoje saradnike i identitet bilo kog deteta.
Pukim slučajem je preživela i nakon rata otkopala teglu kako bi ujedinila decu sa svojim pravim roditeljima rasutim širom Evrope, međutim, većina roditelja te dece je skončala život u gasnim komorama i u nacističkim logorima smrti.
Odlikovana je najvišim poljskim odlikovanjem i proglašena za nacionalnog heroja, a proglašena je i za počasnog građanina Izraela.
Pred smrt je izjavila:
"I dalje se osećam krivom što nisam mogla da učinim više".
Najčešće zablude o trudnoći: Mnoge žene i dalje veruju u neistine koje mogu da im naškode
Jedan simptom trudnoće povezan s pametnijim bebama: Nije prijatan, ali donosi nekoliko prednosti
Žensko ime koje moderne mame obožavaju: Ima 7 slova i čak 3 različita značenja
Trudna je 17 godina, ima desetoro dece: Ljudi oduševljeni kako izgleda, ali jedno joj zameraju
Mi smo stare mame: Imaćemo 60 kad nam deca završe školu, iživele smo se i sada živimo za njih