Naučnici Univerziteta u Helsinkiju su vršili eksperimente sa 24 žene tokom poslednjeg trimestra trudnoće.

Polovina ovih žena, naime, puštala je jednu uspavanku pet dana nedeljno u poslednjoj fazi svoje trudnoće. Nakon porođaja, one su svojim bebama ponovo puštale istu uspavanku, a naučnici su zabeležili da je mozak deteta koje je u prenatalnoj fazi već slušalo tu pesmu reagovalo burnije na nju po rođenju, nego kada je reč o deci iz kontrolne grupe, koja su tu pesmu čula prvi put. Štaviše, bebe su na poznatu pesmu reagovale i četiti meseca nakon rođenja.

Ovi rezultati, naime, pokazuju da fetusi mogu da prepoznaju i zapamte zvukove koji dopiru i spoljašnjeg sveta.

"Iako su naša ranija istraživanja pokazala da fetusi mogu zapamtiti najstinije detalje govora, nismo znali koliko dugo mogu zadržati tu informaciju. Sada shvatamo da su bebe sposobne da uče u veoma ranom periodu svog života i da se efekti učenja održavaju na moždanu aktivnost dugo", objašnjava Ejno Partanen, koji trenutno završava svoju disertaciju u Odeljenju za kognitivna istraživanja mozga na Univerzitetu u Helsinkiju.

"Ovo je prvo istraživanje koje je pokazalo koliko se dugo u mozgu bebe zadržava informacija dobijena u fetalnoj fazi. Rezultati do kojih smo došli su izuzetno važni, jer nam omogućavaju da steknemo uvid u osnove funkcionisanja fetalne memorije", istakla je dr Mina Nutilajnen, koja je činila deo istraživačkog tima.

Naučnici veruju da pesma i govor koje deca čuju pre rođenja mogu biti od velike važnosti za kasniji razvoj govornih sposobnosti. Međutim, još uvek se ne zna dovoljno o tome na koji način buka deluje na plod i da li je to delovanje štetno. Ovim pitanjem trenutno se bave istraživači s Finskog zdravstvenog Instituta.