Britanski istraživači su proučavali 104 bebe uzrasta od 6 do 10 meseci. Nakon pregleda u njihovoj trećoj godini došli su do zaključka da je kod dece kod koje se razvio autizam primećen neobičan obrazac moždane aktivnosti pri odgovoru na kontakt očima sa drugom osobom.


"Istraživanja pokazuju da bi praćenje moždanih aktivnosti kod beba, moglo pomoći u predviđanju rizika od dobijanja autizma", rekao je vođa istraživanja Mark Džonson, direktor Centra za mozak i kognitivni razvoj pri Birkbek koledžu u Londonu.


Osnovne karakteristike ovog stanja su slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija i ponavljani obrasci ponašanja.

Ono što je zabrinjavajuće je to što se simptomi autizma jasno ne ispoljavaju pre 2. godine života.

"Baš zato što nismo u stanju da prepoznamo autizam kod beba ispod 10 meseci života želeli smo da vidimo da li ćemo uz pomoć merenja aktivnosti bebinog mozga u različitim pravcima, moći da ustanovimo najranije znake ovog poremećaja", rekao je Džonson.


Istraživači su koristili pasivne senzore kako bi se registrovala aktivnost mozga dok su bebe posmatrale lica koja gledaju prvo u njih, a nakon toga gledaju negde drugde.
Kao rezultat, većina beba kod kojih se kasnije razvio autizam pokazale su da je razlika u moždanoj reakciji kada neko posmatra bebu i kada skreće pogled sa nje veoma mala.


Suprotno njima, deca koja su se razvila bez smetnji pokazivala su jasnu razliku u moždanoj reakciji u ove dve eksperimentalne situacije.
Međutim, javila su se i izvesna odstupanja od navedenih predpostavki, pa se smatra da rezultati istraživanja nisu 100 posto tačni.


Džonson navodi da je načinjen prvi korak ka otkrivanju autizma u najranijoj fazi, ali je potrebno sprovesti još istraživanja koja će potvrditi važnost ovih razlika u moždanim aktivnostima.