Gospojinski post je kratak, ali veoma strog, a nakon završetka posta praznuje se veliki dan za sve hrišćane, dan posvećen Presvetoj Bogorodici, Majci Božijoj.

Post traje dve nedelje

Veliki Gospojinski post traje dve nedelje od 14. avgusta do 28. avgusta kada se slavi ova velikomučenica. Iako kratko traje ovaj post je po strogosti odmah iza Vaskršnjeg posta, pa se posti na vodi i ulju, a samo jedna dan kad se slavi Peobraženje Gospodnje, dozvoljeno je jesti ribu. 

Nakon završetka posta dolazi veliki pravoslavni praznik Uspenje presvete Bogorodice, u narodu poznato kaoVelika Gospojina, a poznat je i kao praznik majki i dece. Svi koji poste ceo post obavezno treba da se na taj dan pričeste. 

Dve strane posta

Ono što često zaboravljamo to je da post ima dve stane: telesnu i duhovnu. Telesni post je uzdržavanje od jela životinjskog porekla, ali sem toga mnogo veći značaj ima taj duhovni post, koji podrazumeva odricanje od svake vrste grešnih i zlih pomisli, želja i dela.

Prvu zapovest o postu nalazimo u Svetom Pismu u priči o padu Adama i Eve, kada su oni prekršili Božiju zapovest da ne jedu sa drveta poznanja dobra i zla (1 Moj 2,17).

Narušavanje zapovesti o postu prvi je greh, zato i prvi podvig čoveka u oslobođenju od greha jeste držanje posta. Post je, dakle, prva neophodnost na putu našeg spasenja, a Crkva ga smatra kao vrlo važnu i značajnu ustanovu za duhovni i telesni život.

Običaji koji se vezuju za posta

Po starom verovanju, period između Velike i Male Gospojine (obeležava se 21. septembra) je najbolji za branje svih plodova i lekovitih trava. Zbog toga mnogi bolesni ljudi odlaze na izvore za koje se smatra da imaju lekovito dejstvo, da tamo potraže spas za svoje zdravlje. 

Prema narodnom verovanju, svi običaji na današnji dan vezuju se za vodu i bosiljak za koji se veruje da je božja biljka. Zato se smatra blagoslovom da domaćice danas u svoj ručak dodaju malo bosiljka, jer je poznato da on ims zaštitno dejstvo.