Ova institucija najavila je veliki zaokret u svom stavu prema dojenju, te će ubuduće nuditi istu količinu pomoći, podrške i saveta majkama koje dete hrane na bočicu kao onima koje doje.

Promenu u stavu ova organizacija objašnjava činjenicom da mnoge majke ne mogu da doje, ili prosto to ne žele, a nova pravila nalažu da babice moraju da poštuju tu odluku majki. To je velika promena, budući da su do sada babice insistirale na tome da je dojenje obavezno, makar u prvih šest meseci.

Samo trećina britanskih majki mogla je da do sada ispuni tu staru preporuku, što je ujedno bio i najmanji broj dojilja na svetu. Pristup "Dojenje je najbolji izbor" podržavali su i Nacionalna zdravstvena organizacija, kao i Svetska zdravstvena organizacija, zbog čega su sve tri institucije optuživane da navode majke da se osećaju "nedoraslo" i "neadekvatno", jer, kako kažu istraživanja, majke koje žele da doje ali ne mogu imaju dva i po puta veće rizik da obole od postporođajne depresije.

"Želimo da poštujemo pravo na izbor žena i osiguramo da imaju sve prave i proverene informacije i podršku, bilo da je u pitanju hranjenje formulom ili dojenjem. Ranije je ženama koje su se odlučivale za formulu ili bile primorane na nju zbog nemogućnosti dojenja uglavnom uskraćivana podrška, a to nije u redu", kaže Džol Votson u ime "Kraljevskog univerziteta za babice".

Šta kažu nova pravila?

Od sada će babice porodiljama davati detaljne instrukcije o hranjenju formulom, uključujući i informacije o tome kako pravilno sterilisati flašice. Nova pravila i dalje ohrabruju babice da govore o prednostima dojenja, ali sada će morati da, kako se kaže, poštuju i podržavaju majke koje ne doje.

Ova promena izazvala je oduševljenje kod britanskih majki, što nije čudo, budući da se majke sa ovog područja nalaze na samom dnu statistike dojilja širom sveta. Poređenja radi, u Norveškoj prvih šest meseci doji 73 odsto žena, u Švedskoj 62,5 odsto, a u Americi 49 odsto. U Britaniji taj procenat iznosi svega 34 odsto.

"Ova promena u stavu je bila neophodna. Roditeljima mora da se pruži izbor bez nametanja krivice", raduje se Loren Marks Kli (31), popularna blogerka iz Britanije, koja se borila sa postporođajnom depresijom nakon što je uvidela da ne može da doji svoje dete.

Međutim, nešto drugačiji stav zastupa Udruženje medicinskih sestara-tehničara i babica Republike Srbije (UMSTBS), koji se aktivno zalaže za promociju i podršku dojenju kao najoptimalnijoj ishrani za novorođenu decu.

"Naše udruženje svakako zastupa stav promocije prirodne ishrane, podržava i pruža podršku Nacionalnom programu prirodne ishrane, to jeste dojenju, kao najboljem načinu ishrane novorođene dece. O prednostima prirodne ishrane dojenjem beba, mnogo puta je istican značaj i blagodeti i za dete, majku i celu porodicu. Majčino mleko osim sadržaja svih potrebnih nutrijenata u idealnom odnosu prilagođeno je digestivnim mogućnostima i potrebama beba, sadrži i antitela koja štite novorođeno dete od infekcije", kažu iz UMSTBS-a za portal Žena.

Oni su se osvrnuli i na niz benefita koje dojenje donosi kako majci, tako i bebi:

"Dojenjem dete dobija i psihološku podršku kroz sigurnost i nastavak emocionalne veze majke i deteta, razvijanjem  međusobne bliskosti i ljubavi. Majka koja doji svoju bebu je emocionalno zadovoljnija, beba manje plače, majka pokazuje više nežnosti i manja je verovatnoća da će majka zlostavljati ili napustiti bebu. Prednosti za majku su takođe brojne: nakon porođaja, oksitocin se oslobađa prilikom dojenja i utiče na skupljanje materice i pomaže zaustavljanju krvarenja posle porođaja. Zbog toga je važno da se s dojenjem počne odmah po rođenju deteta i da se ono učestalo nastavi, što omogućava brži  fizički oporavak posle porođaja, ređa je  pojava postporođajne depresije, a postoje i tvrdnje da se smanjuje rizik od pojave raka dojke i jajnika.

Iz udruženja poručuju da svaka majka ima pravo da odluči da li će dojiti ili ne svoju bebu, ali i da se postavlja pitanje da li dete - novorođenče ima svoje pravo na najbolju i optimalnu ishranu prilagođenu njegovim zahtevima i potrebama?

"Svako dete zaslužuje najbolju ishranu, pa je potrebno da se i majka i cela porodica usmere na zadovoljenje osnovnog ljudskog prava, a to je pravo na adekvatnu i najbolju ishranu za bebu. Svakako da u situacijama kada je onemogućeno dojenje bilo od strane majke ili samog deteta, toj ženi treba dati podršku. I ženama koje odluče "da ne doje svoju bebu", treba pružiti prave informacije, ukazati na značaj i prednosti dojenja i za dete i za majku, ali nikako ne stvarati situaciju i osuđivati žene zbog njihovog izbora. Izmenjen stav "Kraljevskog univerziteta za babice" iz Velike Britanije, u vezi podjednake podrške ženama koje doje i onima koje ne doje svoje bebe, čudan je i naučno neutemeljen dokazima, bez osvrta na pravo deteta na najbolju ishranu, popularizujući pravo majke na izbor i odluku da ne doji svoju bebu", rekli su za portal Žena iz Udruženja medicinskih sestara i babica Srbije.