Lekari ne znaju do kraja šta je uzrok smanjenoj muškoj plodnosti, ali se slažu da savremeni život nosi niz faktora koji vuku negativne posledice po mogućnost začeća. Ali, tehnološki napredak je uz sve opasnosti po plodnost muškaraca, doneo i povećanje znanja o neplodnosti, kako muškoj, tako i ženskoj, i svesti o potrebi da se ovaj problem na vreme prepozna i leči, kaže u intervjuu za “Novosti” dr Nebojša Bojanić, iz Klinike za urologiju Kliničkog centra Srbije.

VIŠE: Feng šui za plodnost

"Poslednjih godina značajno je porasla svest muškaraca da, ako uz redovne nezaštićene odnose šest meseci ili godinu ne dolazi do začeća, treba da se jave na pregled. Nažalost, umesto da odu kod urologa, često počinju lečenje na svoju ruku. Urade samoinicijativno spremogram, misleći da je to dovoljno. Mali broj laboratorija je sertifikovan da ove analize radi po novim standardima, pa ovakvo samoinicijativno rađenje spermograma najčešće nije validno", objasnio je dr Bojanić.

VIŠE: Vantelesna oplodnja sve bezbednija

On objašnjava na koji način su se promenile referentne vrednosti za ispitivanje plodnosti kod pripadnika jačeg pola.

"Novim kriterijumima koje je donela Svetska zdravstvena organizacija, referentne vrednosti koje se tiču broja, pokretljivosti i izgleda sprermatozoida prilagođene su populaciji, jer je dokazano da danas muška populacija prosečno ima manji broj spermatozoida, a njihova pokretljivost je slabija. Nekadašnji kriterijum brojnosti smanjen je sa 20 miliona na 15 miliona po mililitru. Pokretljivost spermatozoida je ranije razvrstavana u tri kategorije, a danas se deli na dve: u prvoj su progresivno pokretni, a u drugoj su svi ostali spermatozoidi. Osnov za formiranje tih novih kriterijuma je analiza rezultata velikog broja ispitanika koji su ostvarili začeće, pa su te prosečne brojke uzete kao dovoljne i referentne."

VIŠE: Neplodnost: Šta sve ubija spermatozoide

Dr Bojanić ima objašnjenje za to što su muškarci danas manje plodni nego ranije.

"Nekada su se ljudi dosta rano ženili, već u ranim dvadesetim, žene su se ranije udavale. Danas žene dosta kasnije stupaju u brak i tek posle tridesete počnu da razmišljaju o trudnoći. Ako su njihovi partneri koju godinu stariji, može se očekivati da s godinama imaju lošiji kvalitet semena. Od velikog uticaja su spoljna sredina i način života, a obe te grupe faktora su doživele ogromne promene poslednjih decenija. Način života je mnogo drugačiji, počev od radnog vremena, toga kako se hranimo, koliko smo fizički aktivni, koliko tokom dana koristimo računar."

VIŠE: Neplodni muškarci će moći da postanu biološki očevi?!

*Najnovije vesti, rezultate medicinskih istraživanja i savete stručnjaka na temu roditeljstva možete pratiti na našoj Fejsbuk stranici - YuMama.